Sud Bosne i Hercegovine uputio je dopis Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) u kojem naglašava obvezu evidentiranja i provođenja pravnih posljedica pravomoćne presude Miloradu Dodiku, koje se odnose i na prestanak njegove funkcije predsjednika stranke SNSD.
Kako je poznato, Dodik je otkupio kaznu zatvora od godinu dana, što mu omogućuje Kazneni zakon BiH, dok mu ostaje drugi dio presude – zabrana političkog djelovanja u trajanju od šest godina.
Mandat predsjednika Republike Srpske oduzet mu je nakon pravomoćne presude Suda BiH, ali u samoj presudi nije detaljno navedeno niti pojašnjeno može li Dodik i dalje obnašati dužnost predsjednika SNSD-a.
Iako je taj dio ostao nedorečen, uoči prijevremenih izbora u RS-u Nebojša Vukanović, predsjednik Liste za pravdu i red, žalio se na odluku SIP-a kojom je potvrđena kandidatura SNSD-a za predsjednika RS-a, iako je dokument potpisao sam Dodik.
Njegovu žalbu odbilo je Apelacijsko vijeće Suda BiH, no sada je ista institucija uputila dopis SIP-u tražeći provođenje svih pravnih posljedica Dodikove presude, bez dodatnog pojašnjenja odnosi li se to izravno i na prestanak njegove funkcije u SNSD-u.
Što piše u dopisu?
U dopisu upućenom SIP-u 16. listopada 2025. godine, Sud BiH podsjeća da je Dodik osuđen na godinu zatvora te da mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske na šest godina. Sud posebno naglašava da pravne posljedice presude nastupaju po sili zakona od dana kada je ona postala pravomoćna – 12. lipnja 2025. godine.
Iako su ti podaci ranije bili poznati javnosti, u dopisu se pojavio novi detalj koji sugerira da Dodik ne bi smio imati nikakvu ulogu ni u drugim institucijama ili pravnim subjektima, uključujući i političke stranke.
“Pravne posljedice uključuju prestanak službene dužnosti i zaposlenja u svim institucijama i pravnim subjektima, neovisno o načinu financiranja. Sud se poziva i na Zakon o političkim organizacijama Republike Srpske, prema kojem političke stranke imaju svojstvo pravne osobe, a registar vodi nadležni osnovni sud prema sjedištu stranke. Po Statutu SNSD-a, predsjednik stranke ujedno je njezin politički i izvršni organ koji zastupa i predstavlja stranku”, navedeno je u dopisu SIP-u koji potpisuje sutkinja Sena Uzunović, autorica pravomoćne presude protiv Dodika.
Sud se dalje poziva na relevantne zakone, ali ne navodi izričito da Dodik ne može biti na čelu SNSD-a, već traži od SIP-a da ih protumači i postupi u skladu s njima.
Zašto dopis CIK-u?
Ostaje otvoreno pitanje zašto je dopis poslan SIP-u, kada je upravo Osnovni sud u Banjoj Luci nadležan za vođenje registra političkih stranaka, u kojem se Milorad Dodik i dalje vodi kao predsjednik SNSD-a.
Za N1 je potvrđeno da je SIP nakon zaprimanja dopisa održao sjednicu Kolegija, na kojoj je većinom glasova (4:3) odlučeno da se dokument proslijedi sudu i tužiteljstvu u Banjoj Luci, koji vode registar stranaka, te da će o svemu obavijestiti i Sud BiH.
Na taj način otvara se pitanje kako će se provesti presuda i tko je nadležan evidentirati prestanak Dodikove funkcije u stranci. Iako Sud BiH naglašava da su pravne posljedice obvezne i automatske, i dalje ostaje dilema koji organ formalno mora provesti tu odluku u registru.
Istina.media
