Možete li se sjetiti ijednog političara koji je u zadnja tri desetljeća napustio BiH? Ako vam to ne polazi za rukom, nije do vas – ogromne su šanse da takav ne postoji.
Trbuhom za kruhom iz BiH odlaze medicinari, inženjeri, kuhari, konobari, građevinari i mnogi drugi profili naših radnika, te najčešće u članicama Europske unije lako pronalaze posao.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kaže da nema informaciju da je iz BiH otišao ijedan političar.
„Oni su zadovoljni, a radnici nisu. Radnici su nezadovoljni plaćama, ali i troškovima života. Svaki dan rastu cijene, od voća, povrća i tako dalje. Čak su u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj cijene faktički iste, a plaće su tamo tri puta veće“, kaže Kurtović za „Nezavisne novine“.
„Pa gdje će političar?“
Adnan Smailbegović, član Ekonomsko-socijalnog savjeta BiH, daje slikovit odgovor na pitanje može li se sjetiti ijednog političara koji je napustio BiH.
„Pa gdje će političar? Vidite, ja sam imao jednu diskusiju ne samo za političare, nego za javni sektor. Bio je komentar: ‘Znate, u privatnom sektoru su male plaće i zbog toga radnici odlaze vani, a u javnom su dobre i ljudi neće da idu.’ Moj komentar je glasio: ‘Ne, nego su radnici u realnom sektoru radna snaga koja treba Europi.’ Kome treba jedan službenik iz općine? Hajde da budemo otvoreni. Vidite, kod nas je, nažalost, politika postala ozbiljno zanimanje i profesija od koje se može lijepo živjeti. Sve dok je to tako, ja mislim da ovo društvo neće ići značajno naprijed“, kaže Smailbegović u izjavi za „Nezavisne novine“.
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da su političari u BiH zaštićena vrsta, te da je prvo pitanje koje se postavlja – što bi oni mogli raditi u inozemstvu, jer malo tko od njih govori strani jezik.
„Logično je da se neće odreći privilegija i života koji je udobniji od 90 posto stanovnika u BiH da bi radili na gradilištima fizičke poslove, gdje ne bi imali osobne vozače, osiguranje, neograničeno telefoniranje na račun poreznih obveznika, pristup javnim resursima kao da su njihova privatna svojina“, kaže Topić za „Nezavisne novine“.
Odlaze oni koji su potplaćeni
Odavde, dodaje ona, odlaze oni koji su potplaćeni, čiji rad nije cijenjen, a obrazovani su.
„Zašto bi išli oni kojima je politika osigurala život kao bubreg u loju“, pita Topić u izjavi za „Nezavisne novine“.
Procjene pokazuju da na godišnjoj razini BiH samo po osnovi onih koji je napuste ostane bez 25.000 ljudi. Najviše nam odlaze mladi i kvalificirani radnici, a to povećava nedostatak radne snage i predstavlja prepreku ekonomskom rastu i produktivnosti u BiH.
Smanjenje broja radno sposobnog stanovništva
Struka poručuje da iseljavanje, radne migracije, te starenje stanovništva, kao i nizak natalitet, doprinose smanjenju broja radno sposobnog stanovništva. Prema predviđanjima, radno sposobno stanovništvo past će sa 68 posto u 2020. na 58 posto do 2050. godine.
U ovom trenutku nitko ne zna točan broj građana BiH u iseljeništvu. Postoji jedino procjena koja pokazuje da je u iseljeništvu 2023. godine živjelo 2,2 milijuna građana koji vode podrijetlo iz BiH.
Međutim, mnogi osporavaju relevantnost ove procjene, te podsjećaju da nije poznato ni koliko građana živi trenutačno u BiH, jer popis nije urađen od 2013. godine.
