Po najnovijim izjavama Dragana Čovića, a nakon sastanka s predstavnicima američke administracije, čini se da je lider HDZ-a BiH u potpunosti odustao od težnje da Južna plinska interkonekcija bude poduzeće u Mostaru. To je rješenje gurao cijelu prošlu godinu, živcirao američku administraciju i bivšeg veleposlanika koji je svako drugi dan slao o njemu priopćenje, te gotovo dospio na crnu listu.
Međutim, godinu nakon toga druga glazba svira. Optimistično Čović izlazi s najnovijeg sastanka i potvrđuje da su se dogovorili s Amerikancima.
„Otpravnik poslova ponudio je jednu ideju da nam ponudi rješenje kroz investitora iz SAD-a koji bi preuzeo čitav projekt, što smo svesrdno, već u pripremama, prihvatili. Sad treba vidjeti kako to formalno urediti koncesijski, kako dati koncesiju na 30 godina. Sada ostaje lakši posao da se mi u FBiH dogovorimo kako riješiti pitanje BH Gasa, odnosno da imamo jedan dio unutar BH Gasa koji će se baviti Južnom interkonekcijom, u najgorem slučaju ako to neće biti nova tvrtka“, istaknuo je Čović za TV Herceg Bosne, a prenijeli su mnogi mediji.
Ranije je pričao potpuno suprotno: da BH Gas nikako nije opcija i da mora biti poduzeće u Mostaru. Isto su javljali i njemu bliski mediji.
„Mi smo mišljenja da to ne može raditi tvrtka koja nema sve ono što je nužno u smislu znanja, iako ima dobro iskustvo gledajući samo vremenski, pa i povjerenja. Znamo što smo sve pratili kada je u pitanju BH Gas u zadnjih nekoliko godina: od kaznenih prijava, dubioza u poslovanju te tvrtke, do realizacije projekata. Treba znati da njihovi projekti stoje prazni diljem Bosne, a sad bi kao trebali ovdje ulagati na prostoru gdje i Hrvatska treba povezati 70-ak kilometara do granice“, govorio je Čović, prenosila je Fena u siječnju ove godine.
Za mnoge medije govorio je ranije o Južnoj plinskoj interkonekciji, uvijek inzistirajući na poduzeću u Mostaru.
„Isto tako, prepustiti nekome, za koga smo neki dan iz HNS-a kazali da predlažemo institucijama pravosuđa Bosne i Hercegovine da istraže sve one u Sarajevu koji se bave energetskim sektorom, i da njima u vlast damo da upravljaju novim projektom koji je tek u začetku, bilo bi, ako bih rekao iskreno – sa aspekta Bosne i Hercegovine, a i hrvatskog naroda, krajnje naivno i neodgovorno – jer bojim se da bi se netko za 10 godina sjetio nekog Dragana koji je dopustio da se to uradi. To ne želim sebi dopustiti“, odlučan je tada bio Čović.
Na kraju, pozvao je sve partnere da zajedno nađu rješenje kako bi se to moralo uraditi te naglasio kako sjedište te tvrtke mora biti u Mostaru.
Tijekom tradicionalnog „Druženja uz kavu“ s novinarima u Sarajevu osvrnuo se na niz aktualnih tema, među kojima i na situaciju oko plinovoda Južna interkonekcija. Naglasio je da je Južna interkonekcija strateški interes BiH, a posebno hrvatskog naroda jer dolazi iz Hrvatske, te je dodao da je američkog veleposlanika Michaela Murphyja, koji je taj dan napustio BiH, pitao kako će biti taj zakon proveden.
Bitno je još podsjetiti da je, kada je bila namjera da ga se doda na crnu listu, Čović medijima izjavio da je on više za neku anđeosku, bijelu listu. Od kočoperenja Amerikancima, do potpunog zaokreta i promjene ploče nije prošlo puno vremena.
S druge strane nakon sastanka je jasno da će Amerika provesti i investirati u svoj projekt u BiH, a da je domaćinima ostalo samo da se slože. Od mostarskog poduzeća neće ostati ni “M”, a plinovod će kontrolirati naravno investitori.
K.Bubalo/Istina.media
