Bosna i Hercegovina, kao zemlja u kojoj se preklapaju interesi Istoka i Zapada, uvijek je bila osjetljiva na međunarodne krize, a s obzirom na to da se većina stručnjaka slaže kako svijet ulazi u nestabilnu i neizvjesnu fazu, postavlja se pitanje kako će to sve utjecati na BiH i regiju.
Iako EU i SAD još od rata nisu uvijek imali usuglašen pristup prema BiH i regiji, što se može pratiti i kroz niz deklasificiranih dokumenata američke vlade iz tog razdoblja, ipak je uvijek postojala opća suglasnost o ključnim principima, pišu Nezavisne.
Odnosi Bruxellesa i Washingtona
Dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a i rastom desničarskog populizma u Europi pojavljuju se sve veće pukotine u odnosima Bruxellesa i Washingtona, koje su kulminirale prošlomjesečnom strategijom nacionalne sigurnosti SAD-a, koja je, u najmanju ruku, skeptična prema EU. To znači ne samo da Amerika više neće pomagati europski put BiH, nego da će se fokusirati na vlastite strateške i ekonomske interese. S druge strane, kriza vezana uz Grenland motivira Europljane da se sve aktivnije ograđuju od američke globalne politike, pa je samo pitanje dana kada će BiH izravno osjetiti negativne učinke ovog globalnog sukoba koncepcija.
Povijesni govor u Davosu
Mark Carney, kanadski premijer, održao je tijekom Ekonomskog foruma u Davosu govor koji mnogi već sada proglašavaju povijesnim. U tom je govoru Carney priznao da međunarodno pravo ne funkcionira, ali da su se srednje sile, poput Kanade, pretvarale da funkcionira jer su, zatvarajući oči pred očitim devijacijama u primjeni principa međunarodnog prava, uživale u prednostima multipolarnog svijeta iza kojeg je stajala Amerika. Iako Carney to nije izravno spomenuo, jedan od primjera na koje se njegove riječi mogu primijeniti jest oduzimanje Kosova Srbiji, iako je riječ o očitom kršenju teritorijalnog integriteta i suvereniteta jedne članice Ujedinjenih naroda.
Kada je Amerika očigledno odlučila da ti principi više ne vrijede, Carney je poručio da više nema benefita koji su opravdavali okretanje glave na drugu stranu te da se treba suočiti s realnošću da su pogodnosti proizašle iz svijeta predvođenog Amerikom nestale. Sukladno tome, prema njegovu mišljenju, srednje sile poput Kanade trebaju stvarati ad hoc saveze s drugim sličnim državama kako bi obranile svoje interese, jer bi alternativa bila utrka prema dnu u pokušaju dodvoravanja velikim silama poput SAD-a, Kine ili Rusije.
Politička povijest postratne BiH pokazala je da zbog unutarnjih podjela teško postoji mogućnost usuglašavanja zajedničkih vanjskopolitičkih principa, a glavni kohezijski faktor bila je, barem djelomično, ujedinjena međunarodna zajednica. Moglo bi se pokazati da će buduća stabilnost BiH ovisiti o daljnjem razvoju odnosa između Europe i Amerike.
