Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na plenarnoj sjednici koja je započela u četvrtak, 22. siječnja, a završila danas, 23. siječnja, donio je odluku da Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, nije imao pravo predložiti Savu Minića kao kandidata za sastav Vlade Republike Srpske, koja je konstituirana 2. rujna 2025. godine.
Što trebate znati
-Ustavni sud BiH: Dodik nije imao mandat
-Vlada Republike Srpske formirana je bez ustavne osnove
Ustavni sud navodi da Dodik nije mogao nominirati Savu Minića s obzirom na pravomoćnu presudu Suda Bosne i Hercegovine protiv njega u svojstvu predsjednika Republike Srpske, kao i odluku Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine o prestanku njegova mandata.
Osim toga, u meritumu predmeta Ustavni sud je zaključio da su osporene odluke koje je u razdoblju od 2. rujna 2025. do 18. siječnja 2026. donosila Vlada Republike Srpske na čelu sa Savom Minićem bile neustavne.
Sporno pitanje Dodikova mandata
Obrazlažući odluku po apelaciji koju je podnijelo jedanaest zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prvi zamjenik predsjedatelja Doma naroda PS BiH te još jedanaest članova Zastupničkog doma PS BiH, a koja se odnosila na ocjenu ustavnosti i rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i entiteta Republika Srpska u vezi s Odlukom o izboru predsjednika i članova Vlade Republike Srpske te Odlukom o prijevremenom stupanju na snagu navedene odluke, Ustavni sud je zaključio da u konkretnom slučaju postoji ustavni spor.
Spor se odnosi na pitanje je li, na temelju odluka Suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, Milorad Dodik mogao imati mandat za predlaganje predsjednika i članova Vlade Republike Srpske u svojstvu predsjednika tog entiteta.
Sud smatra da je Dodikov mandat prestao 12. lipnja 2025. godine, danom pravomoćnosti presude Suda Bosne i Hercegovine, te da on 23. kolovoza 2025. godine nije mogao predložiti kandidata za sastav Vlade Republike Srpske, prenose Nezavisne.
„To nesporno otvara pitanje vladavine prava iz članka I/2 Ustava Bosne i Hercegovine. Nadalje, imajući u vidu odluke Suda Bosne i Hercegovine i Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, Ustavni sud je istaknuo da se konkretni ustavni spor odnosi i na pitanje poštivanja odluka institucija Bosne i Hercegovine, što je regulirano člankom III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine. U tom dijelu Ustavni sud ima nadležnost jer se radi o aktima koji otvaraju pitanje poštivanja članaka I/2 i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine, za što je isključivo nadležan Ustavni sud“, navodi se u obrazloženju.
Odluke Vlade Republike Srpske
U meritumu predmeta, Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaključio je da su osporene odluke Vlade Republike Srpske, donesene u razdoblju od 2. rujna 2025. do 18. siječnja 2026. godine, bile u suprotnosti s člancima I/2 i III/3.b) Ustava Bosne i Hercegovine.
„Te su odluke donesene na temelju Odluke o prijedlogu kandidata za predsjednika Vlade Republike Srpske, koju je 23. kolovoza 2025. donio Milorad Dodik, iako mu je mandat predsjednika Republike Srpske prestao 12. lipnja 2025. godine, danom pravomoćnosti presude Suda Bosne i Hercegovine. Ta presuda imala je pravni učinak prestanka mandata predsjednika Republike Srpske, što je naknadno samo deklarativno potvrđeno u postupku pred Središnjim izbornim povjerenstvom Bosne i Hercegovine“, zaključio je Ustavni sud BiH.
Istina.media
