Vlada Federacije Bosne i Hercegovine priprema izmjene zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji koje bi trebale konačno otkočiti realizaciju jednog od najvažnijih energetskih projekata u zemlji.
Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, o ovim bi se izmjenama na sjednici Vlade FBiH moglo raspravljati već u narednim danima, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru.
Kako se neslužbeno saznaje, Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizirati projekt izravno unese u zakon. Riječ je o potezu koji predstavlja svojevrstan presedan, ali bi mogao znatno ubrzati realizaciju projekta. Ako Parlament FBiH usvoji ovakav prijedlog, investitor bi praktički odmah mogao započeti s implementacijom.
Američki investitor u fokusu
Podsjetimo, početkom godine Vlada FBiH usvojila je informaciju o zaprimljenom pismu namjere američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je iskazala interes za velike infrastrukturne investicije u BiH. Njihov plan obuhvaća razvoj Južne plinske interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izgradnju plinskih elektrana, ali i modernizaciju zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.
Energetski zaokret za BiH
Južna interkonekcija smatra se projektom koji bi mogao potpuno promijeniti način opskrbe energijom u Bosni i Hercegovini. Planirano je povezivanje domaće plinske mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG, te smanjila ovisnost o samo jednom dobavljaču.
Kapacitet plinovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko nadmašuje trenutačnu potrošnju plina u BiH koja iznosi oko 230 milijuna kubnih metara.
Plinske elektrane kao ključ sustava
Kako bi se iskoristio puni kapacitet plinovoda, planirana je izgradnja triju modernih plinskih elektrana ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova bi postrojenja godišnje mogla proizvoditi oko 6 teravatsati električne energije, što predstavlja približno polovicu ukupne potrošnje struje u BiH.
Istodobno, očekuje se da će plinske elektrane trošiti oko milijardu kubnih metara plina godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, plinofikaciju novih područja (uključujući razne županije) i druge potrošače.
Istina.media
