Klub zastupnika NiP-a u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH uputio je u parlamentarnu proceduru značajne izmjene Zakona o igrama na sreću FBiH. Prema obrazloženju prijedloga, razlozi za ove izmjene su višestruki.
Kako su naveli predlagatelji Zakona, u koji je Raport imao uvid, cilj njegovog donošenja je preciznije, pravednije i transparentnije oporezivanje, otklanjanje uočenih nedostataka u primjeni postojećeg zakona te stvaranje učinkovitijeg pravnog okvira za povećanje javnih prihoda u proračunima na svim razinama Federacije BiH.
Ove izmjene konačno bi trebale uvesti red u poslovanje kladionica u FBiH, koje je trenutačno zapravo u ‘sivoj’ i povlaštenoj zoni.
Naime, poznato je da industrija igara na sreću u BiH, prije svega kladionice i kockarnice, godinama ostvaruje milijarde maraka prihoda, a istodobno nisu u sustavu PDV-a. Nevjerojatno je kako su nekadašnje vlasti i političke stranke donosile zakone koji su u velikoj mjeri pogodovali priređivačima igara na sreću, posebno kladionicama, dopuštajući BiH da trpi financijsku štetu, a i da društvo sve više ‘obolijeva’ od pošasti zvane klađenje i kockanje.
Sada će se na razini FBiH izmjenama Zakona o igrama na sreću pokušati barem djelomično promijeniti ova situacija, kroz drugačiji porezni tretman i stroža pravila.
Oporezivanje svih dobitaka
Predloženim izmjenama zakona priređivači kladioničarskih igara obvezni su prilikom svake uplate za sudjelovanje u igri klađenja, na ime naknade, naplatiti i obustaviti iznos od 10 posto.
Također, uvodi se obveza oporezivanja svih dobitaka u klađenju, uključujući i one do 100 KM, čime se ukida razlika u poreznom tretmanu malih i većih dobitaka.
Priređivači kladioničkih igara moraju od svake uplate igrača za klađenje obustaviti pet posto uplate na ime mjesečne naknade za priređivanje igara, a na kraju mjeseca taj iznos uplatiti u korist proračuna Federacije BiH.
Novi članak zakona propisuje da se porez plaća na sve dobitke ostvarene u igrama klađenja, bez obzira na visinu dobitka, pri čemu prihod od tog poreza ide u proračune općina ili gradova u kojima se uplatno mjesto nalazi.
Kao ilustracija potrebe izmjene Zakona, u obrazloženju se podsjeća da podaci Porezne uprave FBiH od 2016. do 2023. godine pokazuju kako je ukupan promet sportskog klađenja iznosio oko 2,23 milijarde KM, dok su uplate ispod 100 KM činile 1,26 milijardi KM.
Naravno, treba imati na umu da uplate ispod 100 KM nisu bile ni oporezovane.
S druge strane, tzv. RNG klađenje (online, virtualne i automatizirane igre) zabilježilo je promet od gotovo 10,82 milijarde KM, s 8,56 milijardi KM isplaćenih dobitaka manjih od 100 KM.
Ukupno, kombinirani promet sportskog i RNG klađenja u osam godina dosegnuo je preko 13 milijardi KM, a isplate manjih dobitaka iznosile su oko 9,82 milijarde KM.
Biznis vrijedan milijarde, država dobiva ‘mrvice’
Prema službenim podacima za 2023. godinu, građani su u kladionicama u Federaciji BiH uplatili oko 1,7 milijardi KM, od čega je kroz dobitke isplaćeno oko 1,3 milijarde KM. Istodobno, država je kroz naknade i poreze prihodovala samo oko 47 milijuna KM, i to oko 22 milijuna na osnovi naknada i oko 25 milijuna kroz porez na dobitke.
Kladionicama je nakon toga ostalo oko 350 milijuna KM, što predstavlja njihov bruto prihod prije troškova poslovanja. Ovi podaci jasno pokazuju da je izdvajanje prema državi itekako skromno u odnosu na ukupni obujam industrije igara na sreću.
Prema predloženim izmjenama, uz povećanje naknada i stope na uplate, kladionice bi primjerice ubuduće na iznos od 1,7 milijardi KM, umjesto 47 milijuna KM, državi platile oko 170 milijuna KM.
Prema izmjenama Zakona također se predlaže da se značajan dio prihoda od naknada za igre na sreću usmjeri na financiranje liječenja teško oboljele djece i djece žrtava nasilja i zlostavljanja, uključujući i seksualno zlostavljanje, čime se prvi put sustavno povezuje prihod od industrije klađenja s izravnom podrškom najranjivijim kategorijama društva.
Sredstva bi bila raspoređena kroz programe podrške koji uključuju liječenje u zemlji i inozemstvu, rehabilitaciju te rad organizacija koje pružaju pomoć djeci žrtvama nasilja.
U području nadzora, predložene izmjene omogućavaju Poreznoj upravi, zajedno s upravom za inspekcijske poslove, izravan nadzor klađenja putem elektroničkih sustava. Sva uplatna mjesta morala bi biti povezana online s informacijskim sustavom Porezne uprave kako bi se automatizirano pratilo stanje uplata, promet i isplate dobitaka.
Povećava se udaljenost kladionica od škola
Izmjenama zakona predviđeno je i povećanje minimalne udaljenosti kladionica i uplatnih mjesta od vjerskih objekata te osnovnih i srednjih škola sa 100 metara na 200 metara. Ova nova obveza primjenjivala bi se i kod izdavanja odobrenja za nove lokacije kladionica.
Priređivači igara na sreću, prema predloženim izmjenama, dužni su voditi uredne evidencije o uplatama, isplatama i dobicima najmanje pet godina te koristiti certificirane elektroničke sustave nadzora.
Igrači moraju biti jasno informirani o pravilima igara, iznosima naknada, procedurama isplate i reklamacija, a dobici iz inozemnih igara podliježu istim poreznim pravilima kao i domaći, osim kada međunarodni sporazum predviđa drugačije.
Nepoštovanje zakona kažnjavat će se novčano, a nadležni mogu izreći i privremenu zabranu priređivanja igara.
U konačnici, očekuje se da bi usvajanjem i primjenom ovog zakona došlo do značajnog povećanja prihoda Federacije, veće kontrole nad priređivačima igara na sreću i transparentnijeg okruženja za sve sudionike igara na sreću. Izmjene su predložene po skraćenom postupku, s obzirom na opći interes i činjenicu da zakon nije složen te ne zahtijeva dodatna sredstva za primjenu.
Kada se sagledaju financijski učinci eventualne provedbe ovog zakona na razini FBiH i potencijalni prihodi od uključivanja kladionica u sustav PDV-a, kada bi izmjene Zakona o PDV-u koje to podrazumijevaju prošle u državnom Domu naroda PSBiH, a što sprječavaju SNSD i HDZ BiH, naravno, pod pretpostavkom da bi ti prihodi bili trošeni namjenski, država i društvo bi značajno ‘prodisali’.
Međutim, dok god HDZ BiH i SNSD blokiraju izmjene zakona i na federalnoj i na državnoj razini, koje bi rad kladionica uvele u istinski zakonski okvir kojem podliježu ostali porezni obveznici, to se neće dogoditi.
Dio odgovornosti zašto to nekažnjeno mogu raditi snose i birači ovih stranaka, koji ih nikad nisu stavili pred izbor da im neće dati glas dok barem u ovom slučaju ne budu štitili javni, a ne kladioničarski interes.
Istina.media
