Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković danas su u Dubrovniku, u nazočnosti američkog ministra energetike Chrisa Wrighta, potpisali Sporazum o izgradnji projekta Južna plinska interkonekcija, koji su prethodno odobrili državni ministri i Predsjedništvo BiH.
Kako iz Dubrovnika javlja reporterka N1 Tina Jelin-Dizdar, potpisana verzija dokumenta u odnosu na inicijalnu razlikuje se po tome što je američka kompanija AAFS izbačena iz sporazuma, a sada se samo spominju društva koja su nositelji projekta.
Stručnjaci pojašnjavaju da je to rezultat stava Bruxellesa, koji je poručio kako ovaj sporazum mora biti usklađen s direktivama EU, s obzirom na to da je Hrvatska članica Europske unije.
Također, ono što je bilo problematično i predstavlja presedan za naše pravosuđe jest činjenica da se u izmjenama Zakona o Južnoj interkonekciji, koje su prošle oba doma Parlamenta FBiH, nalazi kompanija, čime je bila izbjegnuta bilo kakva mogućnost konkurencije. No, zbog Bruxellesa je u sporazumu taj dio izostavljen.
Ovim sporazumom, što je novost u finalnoj verziji, Hrvatska traži zakup terminala na Krku, odnosno BiH se prije početka izgradnje obvezuje da po godinama zakupljuje transport ukapljenog plina, dok će Hrvatska prije početka izgradnje tog plinovoda prema BiH izraditi studiju opravdanosti projekta, odnosno osigurati ekonomsku opravdanost, što ostaje neizvjesnost u ovoj novoj verziji sporazuma.
Inače, sporazum je potpisan u okviru summita Inicijative triju mora, koji je u Dubrovniku okupio brojne političare, poduzetnike te 12 predsjednika država i vlada.
Američku delegaciju predvodi ministar energetike Chris Wright, a glavne teme susreta su prometna, energetska i digitalna povezanost, jačanje energetske sigurnosti, razvoj strateške infrastrukture te povećanje otpornosti i konkurentnosti Europske unije.
U sklopu summita planira se potpisivanje i 10 važnih sporazuma iza kojih stoje SAD. Oni se odnose, među ostalim, na suradnju vezanu uz korištenje nuklearne energije u civilne svrhe te južnu plinsku interkonekciju, spajanjem Bosne i Hercegovine na hrvatski plinovod i opskrbu plinom putem LNG terminala na Krku, umjesto ovisnosti o dobavnim pravcima iz Rusije.
