Kraj je travnja, a Vlada FBiH već se zadužila ili je pokrenula proceduru zaduženja u iznosu većem od dvije milijarde KM.
Od ukupnog iznosa od 2,151 milijarde KM već ostvarenog ili pokrenutog zaduženja, 325 milijuna KM odnosi se na kratkoročna zaduženja, dok se 1,826 milijardi KM odnosi na dugoročna zaduženja, uključujući planiranu emisiju euroobveznica od 800 milijuna eura, odnosno otprilike 1,56 milijardi KM. Drugim riječima, u prva četiri mjeseca godine Vlada je otvorila gotovo cijeli arsenal dužničkih instrumenata, od kratkoročnih kredita kod banaka, trezorskih zapisa, obveznica, komercijalnih kredita pa do priprema izlaska na međunarodno tržište kapitala, piše Stav.
Problem nije samo u samom iznosu već u strukturi i namjeni zaduženja. Proračun FBiH za 2026. godinu iznosi oko 8,9 milijardi KM, ali se znatan dio tog proračuna ne oslanja na realne prihode, nego na nova zaduženja. Realni prihodi iznose otprilike 6,56 milijardi KM, dok se ostatak namiruje kreditima i emisijama vrijednosnih papira. To znači da se javna potrošnja ne financira primarno iz onoga što Federacija stvarno prikupi, nego iz onoga što će građani, gospodarstvo i budući proračun tek morati vraćati.
Prvi signal takve politike stigao je već 28. siječnja, kada je Vlada FBiH donijela odluke o kratkoročnom zaduženju od 125 milijuna KM kod četiri banke: 50 milijuna KM kod ASA Banke, 50 milijuna KM kod Intesa Sanpaolo banke, 20 milijuna KM kod Privredne banke i pet milijuna KM kod Union banke. Rok vraćanja je kraj 2026. godine, uz kamatnu stopu od 1,99 posto. Već 20. veljače uslijedio je novi paket: 200 milijuna KM trezorskih zapisa i 200 milijuna KM obveznica, odnosno ukupno 400 milijuna KM novog zaduženja kroz tržište vrijednosnih papira. Javne informacije potvrđuju da se radilo o trezorskim zapisima od 40, 120 i 40 milijuna KM te obveznicama od 80, 50, 40 i 30 milijuna KM, s rokovima dospijeća od tri do deset godina.
Zatim je 18. ožujka uslijedio najkrupniji potez. Vlada FBiH podržala je pripremne aktivnosti za emisiju euroobveznica na Londonskoj burzi u iznosu do 800 milijuna eura. Prema priopćenju Vlade FBiH, Proračunom Federacije za 2026. planirani su primici od dugoročnog zaduživanja od 1.976.952.480 KM, od čega se na izravno vanjsko zaduživanje odnosi 1.564.664.000 KM, odnosno ekvivalent od 800 milijuna eura.
Kredit od 50 milijuna KM kod UniCredit banke, s rokom otplate od sedam godina, prema javno dostupnim informacijama namijenjen je servisiranju unutarnjeg duga Federacije BiH. Kamatna stopa je 3,19 posto godišnje i fiksna je. To znači da se dug ne smanjuje stvaranjem nove vrijednosti, investicijama ili reformama, nego se jedan dug zatvara drugim dugom. Takav model može privremeno održavati likvidnost proračuna, ali dugoročno proizvodi zatvoreni krug u kojem nova vlast nasljeđuje stare stope, a građani dobivaju sve manje prostora za razvojnu politiku.
Ovdje se dolazi do suštine problema. Nije svako zaduženje loše. Vlast se može zadužiti za autoceste, energetsku infrastrukturu, škole, bolnice, digitalizaciju, željeznice ili projekte koji povećavaju buduću prihodnost i produktivnost. Međutim, kada se zaduženje koristi za održavanje tekuće potrošnje i popunjavanje proračunskih rupa, onda kredit više nije razvojni instrument, nego dokaz da postojeći model javne potrošnje ne može preživjeti bez stalnog dotoka tuđeg novca.
Upravo je to najopasniji aspekt proračunske politike Vlade FBiH. Federacija ulazi u godinu s proračunom koji je formalno velik, ali suštinski ranjiv jer se njegov znatan dio oslanja na dug. Takav proračun može izgledati komotno na papiru, može omogućiti povećanu potrošnju, transfere i politički korisne isplate, ali njegova cijena dolazi kasnije kroz kamate, refinansiranja, pritisak na budući proračun i manji prostor za stvarne reforme. To je financijska verzija kupovine mira na rate, samo što račun ne plaća onaj tko ga danas potpisuje, nego oni koji dolaze poslije.
Indikativno je da se sve ovo događa u izbornoj godini. Umjesto ozbiljne racionalizacije rashoda, reforme javnog sektora i preciznog razdvajanja razvojnih investicija od tekuće potrošnje, Vlada se odlučuje za najlakši politički put, a to je danas se zadužiti, potrošiti sutra i posljedice prebaciti na iduću godinu.
Vlada FBiH bi javnosti morala jasno odgovoriti na nekoliko pitanja, a to su: koji dio zaduženja ide u razvojne projekte, a koji u tekuću potrošnju, koliko će ukupno iznositi godišnje obveze po osnovi kamata, što će se dogoditi ako uvjeti na međunarodnom tržištu kapitala budu nepoželjniji od očekivanih, te koji je plan smanjenja potreba za novim kreditima u idućim godinama. Bez tih odgovora, priča o „stabilnosti proračuna” ostaje samo administrativno upakirana poruka da se sustav održava novim dugom.
Ako se javna potrošnja sve više financira kreditima, onda vlast ne upravlja proračunom, nego odgađa suočavanje s njegovim stvarnim stanjem. A kada se u prva četiri mjeseca godine već dođe do više od dvije milijarde KM izravnih i planiranih zaduženja, onda je to znak za uzbunu da je FBiH ušla u fazu u kojoj dug postaje osnovni mehanizam funkcioniranja.
Istina.media
