Na prostoru Dubravske visoravni, gdje su povijest, migracije i društvene podjele ostavile duboke tragove, već skoro dva desetljeća traje jedna drugačija priča – priča o zajedništvu, kulturi i upornosti.
Kulturno-umjetničko društvo „Kolo Dubravsko“ danas predstavlja više od folklorne sekcije. Za brojne mještane ono je mjesto okupljanja, prostor očuvanja tradicije, ali i svojevrsni društveni centar koji okuplja djecu, omladinu i starije generacije oko zajedničke ideje – da kultura može sačuvati identitet i povezati ljude.
Predsjednik društva Imšir Đonko govori o početcima, izazovima, političkim pritiscima, ali i o emocijama koje su pratile razvoj društva koje danas broji oko 220 aktivnih članova.
Više od folklora
Iako je folklor osnovna djelatnost društva, Đonko naglašava da KUD ima mnogo širu društvenu ulogu.
„Ovdje se ne igra samo folklor. Ovo ima i edukativni karakter. Ljudi koji rade s djecom su liječnici, profesori, psiholozi, visokoobrazovani ljudi koji prenose svoje znanje“, kaže on.
Prema njegovim riječima, boravak u društvu pozitivno utječe na razvoj djece i omladine.
„Djecu sklanjamo s ulice, od kafića i loših utjecaja. Putuju, druže se, upoznaju druge kulture i ljude.“
U okviru društva danas djeluju juniorska, kadetska i seniorska sekcija, glazbeni sastav te muška pjevačka skupina.
Poseban pak ponos predstavlja skupina starijih članova koja njeguje izvornu narodnu pjesmu.
„Naša muška pjevačka skupina snimila je dva nosača zvuka sa spotovima. Mlađe generacije čuvaju folklornu tradiciju naroda Bosne i Hercegovine“, ističe Đonko.
„Dubravsko ljeto“ kao simbol zajedništva
Jedna od najvažnijih manifestacija koju organizira društvo jest „Dubravsko ljeto“. Manifestacija svake godine okuplja više stotina sudionika i više od tisuću posjetitelja.
„To je nešto čime se zaista možemo pohvaliti. Kompletnu organizaciju rade članovi društva“, kaže Đonko.
Kroz ovu manifestaciju Dubravska visoravan postaje mjesto susreta kulturno-umjetničkih društava iz različitih dijelova Bosne i Hercegovine i regije. Tijekom prethodnih godina članovi KUD-a „Kolo Dubravko“ nastupali su u Albaniji, Švicarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Turskoj, Hrvatskoj i drugim državama.
„Za 18 godina bili smo 28 puta izvan granica Bosne i Hercegovine i mnogo puta predstavljali državu na međunarodnim festivalima“, navodi Đonko.
Iza svakog kulturno-umjetničkog društva stoje i osobne priče članova koji kroz folklor grade prijateljstva i uspomene.
Jedan od najemotivnijih trenutaka za Đonku dogodio se tijekom manifestacije „Dubravsko ljeto“.
„Jedna folklorna skupina stala je na sceni i nije htjela sići. Djeca su mi pripremila iznenađenje – buket i zahvalnicu koju su sami potpisali. Tada su mi krenule suze“, prisjeća se.
Slične emocije dijele i najmlađi članovi društva.
Larisa Turajlić, članica jedne od sekcija, kaže da se u društvo upisala zahvaljujući prijateljici.
„Pričala mi je o KUD-u i zainteresirala sam se. Upisala sam se prije godinu i pol“, kaže Larisa.
Posebno ističe putovanja i nova prijateljstva.
„Bila sam dva puta u Turskoj i putovala po Bosni i Hercegovini. Upoznali smo mnogo novih prijatelja, družili se i nastupali.“
Slična iskustva ima i trinaestogodišnji Hamza Turajlić.
„Na početku mi je sve bilo strano, ali kada sam počeo trenirati, svidjelo mi se. Najviše volim društvo i putovanja“, kaže Hamza.
Govoreći o odlasku u Tursku, ističe da su predstavljali vlastitu tradiciju i običaje. „Pokazivali smo naše koreografije i upoznali nove prijatelje.“
Kultura kao most među ljudima
Jedna od ključnih poruka koje Đonko želi poslati jest da kultura i sport imaju moć povezivanja ljudi bez obzira na nacionalne, vjerske ili političke razlike.
„Kultura i sport su jedine dvije grane koje spajaju ljude bez obzira kako se zovu i koje su vjere. To kod nas nije bitno“, kaže on i dodaje da su članovi društva svuda dočekivani srdačno: „Mi rušimo granice i barijere“, poručuje.
Iako se mnoga kulturno-umjetnička društva danas suočavaju s nedostatkom mladih članova, u KUD-u „Kolo Dubravko“ tvrde da za sada nemaju taj problem.
„Djeca vide da njihovi prijatelji putuju u Tursku, Albaniju ili Švicarsku i onda žele biti dio toga i tako se krug širi“, objašnjava Đonko.
Dodaje da bi društvo moglo primiti još više djece kada bi imali dodatni stručni kadar.
Prema njegovim riječima, broj aktivnih članova trenutno se kreće oko 220, dok je broj ljudi koji na različite načine podržavaju društvo mnogo veći.
„Kroz društvo orbitira između 600 i 700 ljudi“, kaže Đonko.
Korijeni koji sežu do 1977. godine
Priča o KUD-u „Kolo Dubravko“ počinje još 1977. godine. Tada je društvo djelovalo pod drugim nazivom i u drugačijem društvenom sustavu.
Do rata se zvalo KUD Bratstva. U vrijeme bivše države društvo je imalo značajnu aktivnost. Nastupali su širom zemlje, ali i izvan njezinih granica.
„Bili smo dva puta u Saveznoj Republici Njemačkoj, nastupali u brojnim gradovima širom Jugoslavije. Rat je učinio svoje, odnio mnogo toga, ali ostale su uspomene“, kaže on.
Nakon ratnih događanja i raseljavanja stanovništva činilo se da će kulturni život Dubravske visoravni gotovo nestati.
Međutim, skupina entuzijasta odlučila je krenuti ispočetka.
„Omer Torlo, Hasan Trbonja, Haris Čevra i moja malenkost obnovili smo društvo 2007. godine. To je bio plod iskrene ljubavi prema tradiciji i ovom kraju“, ističe Đonko.
Borba za opstanak i otpor pritiscima
Iako danas djeluje samoodrživo i organizirano, KUD „Kolo Dubravko“ prošlo je kroz izuzetno teško razdoblje.
Đonko govori o godinama tijekom kojih društvo nije nailazilo na razumijevanje lokalnih vlasti.
„Najteži period bio je nerazumijevanje lokalne zajednice i tadašnjih političkih struktura. Bilo je ružnih trenutaka, prosipale su se ružne riječi. U jednom trenutku bilo je gotovo na rubu sukoba“, kaže.
Prema njegovim riječima, postojali su pokušaji da se društvu onemogući rad.
„Slali su nam policiju u prostorije, izbacivali nas, mijenjali brave i vrata. Ali ljubav i želja bile su jače od svega toga“, govori Đonko. Unatoč pritiscima, članovi nisu odustali. Teški trenutci učvrstili su osjećaj zajedništva među članovima i roditeljima djece koja su dolazila na probe. „Podrška naroda i roditelja davala nam je snagu. Ostali smo i opstali“, kaže on.
Sala kao simbol pobjede
Jedan od najvažnijih trenutaka u povijesti društva bila je izgradnja vlastitih prostorija. Danas KUD raspolaže s dvije sale, uredima, garderobama i pratećim sadržajima, što predstavlja raritet čak i među mnogo većim kulturnim društvima.
„Najradosniji trenutak bio je kada smo dobili urbanističku suglasnost i građevinsku dozvolu za izgradnju sale. Tada nitko sretniji od mene nije bio“, prisjeća se Đonko.
Posebno emotivno govori o pomoći koju su dobili za realizaciju projekta.
„Dobili smo sredstva, skinuli smo krov stare škole i napravili dvije sale, urede, mokre čvorove i sve što je potrebno za normalan rad.“
Danas te prostorije predstavljaju centar okupljanja velikog broja djece i mladih s Dubravske visoravni.
Čuvanje identiteta kroz folklor
Kada mnoge male sredine ostaju bez stanovništva, a tradicionalne vrijednosti polako blijede, KUD „Kolo Dubravko“ pokušava očuvati lokalni identitet i osjećaj pripadnosti.
„Važno je da djeca znaju običaje svojih predaka, svojih očeva i djedova. To prvo trebaju učiti kod kuće i u školi, a mi ovdje nastavljamo taj posao“, poručuje predsjednik društva.
Njegove riječi potvrđuju i mladi članovi koji kroz folklor ne vide samo igru i nastupe, nego i priliku za druženje, putovanja i osobni razvoj.
Upravo zbog toga priča o KUD-u „Kolo Dubravko“ nije samo priča o folkloru. To je priča o ljudima koji su nakon podjela odlučili graditi prostor zajedništva, vjerujući da kultura može biti snažnija od svih podjela koje društvo pokušavaju razdvojiti.
M.Zukanović/Istina.media
