U travnju 2026. godine Detektor je objavio istraživanje koje je pokazalo zabrinjavajuću lakoću nabave droge koja već odnosi žrtve u Europi.
Novinari su se tada predstavili kao kupci. Tijekom nekoliko tjedana stupali su u kontakt s prodavačima koji te droge nude putem interneta. Čitava mreža prodaje funkcionira gotovo otvoreno.
U izravnoj komunikaciji prodavači su bez ustručavanja nudili slanje droga u zemlje regije, uz tvrdnje da koriste standardne kurirske službe i da pošiljke stižu za svega nekoliko dana, piše Detektor.
Riječ je o tvarima iz skupine nitazena čija je jačina višestruko veća od već poznatih opijata. Neke od njihovih varijanti mogu biti i do 40 puta snažnije od fentanila, te čak 500 puta jače od heroina.
Amer Mulić, inspektor Odjela za borbu protiv zlouporabe opojnih droga pri Ministarstvu unutarnjih poslova Županije Sarajevo, objašnjava da su sintetičke tvari, konkretno skupina nitazena, ono čemu pribjegavaju ovisnici o drogama, kojih u Sarajevu ima sve manje.
“Heroin je nekada bio prava pošast i opasnost. Danas, u posljednjih pet ili šest godina, mogu reći da je zanemariv. Ti su ovisnici danas evidentirani i primaju zamjensku terapiju. Vodi se računa o njihovu zdravlju te kao zamjensku terapiju primaju odobrene medicinske narkotike. Devedeset posto ovisnika na području Županije Sarajevo zbrinuto je na taj način”, govori Mulić.
On kaže da sintetičkim drogama mogu pribjegavati ovisnici o heroinu koji nemaju pristup kontroliranim legalnim dozama lijekova poput metadona.
“Ljudi na ilegalnom tržištu u Narodnoj Republici Kini dosjetili su se popuniti prazninu heroinom iz Afganistana. (…) Ako jednom ovisniku date nitazen, a on ne zna što je to, on će ga uzeti na način na koji je uzimao heroin i umrijet će. To se događa u Irskoj i Velikoj Britaniji, a kod nas toga još uvijek nema”, kaže Mulić.
Ipak, navodi da je u komunikaciji s kolegama iz regije doznao da postoji “plodno tlo” te da je bilo slučajeva zapljena, što do sada nije zabilježeno u Županiji Sarajevo i ostatku Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Uprave policije Crne Gore navode da do sada nisu registrirali prisutnost nitazena na svojem teritoriju, ali da, u suradnji s međunarodnim partnerima, pod povećalom drže sumnjive pošiljke koje pristižu iz Kine.
Rasema Okić, ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti Županije Sarajevo, u kojemu ovisnici dobivaju terapiju koju opisuje Mulić, za Detektor Magazin kaže da se često dogodi da se, kada jedna droga ode s tržišta, pojavi druga.
“Danas to ‘novo’ uglavnom kopira ono ‘staro’, odnosno pribjegava se sintetiziranju ili stvaranju opojnih sredstava u ilegalnim laboratorijima (…) U ovom slučaju to su fentanil i nitazeni”, navodi Okić.
Ona podsjeća na epidemiju ovisnosti o sintetičkim drogama u Sjedinjenim Američkim Državama, spominjući snimke ljudi koji se kreću kao zombiji. Te su droge obično “bijeli, žuti ili svijetlosmeđi prah”.
“Ono što je meni posebno strašno jest da dolazi i u tekućinama za vapeove, tako da je to vrlo primamljivo mladima”, kaže Okić i dodaje da je još jedan problem u vezi s fentanilom i nitazenima taj što korisnici često zapravo ne znaju što uzimaju, a ni prodavači ne znaju što prodaju.
Smrtni ishod nije rijetkost, napominje Okić, a primjetna je crna statistika u nekim državama Europe.
“Tamo su 2024. godine zabilježena 333 smrtna slučaja od nitazena. Dakle, gotovo svaki dan od toga umre jedan Britanac, uglavnom mlada osoba. Estonija i Litva također su visokorizične, velika je dostupnost i velik je broj smrtnih ishoda”, zaključuje Okić.
Nitazeni se mogu naručiti putem aplikacija poput Telegrama i WhatsAppa te oglasa u regiji. Dostava droge obavlja se, po dogovoru s prodavačem, putem svjetskih i lokalnih kurirskih službi.
Ruggero Scaturro, viši analitičar Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, opisuje problem za policiju koji se događa prilikom transporta.
“Ovo je trgovina tvarima koje putuju u iznimno malim količinama. Činjenica je da su vrlo male i da se mogu skriti u svakoj poštanskoj pošiljci pa to izgleda kao potraga za iglom u plastu sijena. Policiji je općenito iznimno teško otkriti velike količine nitazena”, kaže Scaturro.
On dodaje da policijskim agencijama na Balkanu problem predstavlja i zastarjelo poimanje droga te da je potrebna promjena paradigme u razmišljanju kako bi se uhvatili u koštac s novim izazovima.
A ti izazovi očituju se i u lakoći pristupa prodavačima. Osim činjenice da su dostupni putem aplikacija i javnih oglasa, udaljenost od kupca dopušta im manjak brige zbog mogućeg problema s policijom. Connor Plunkett, istraživač i jedan od autora priče o nitazenima koju je objavila medijska kuća Bellingcat, imao se priliku upoznati s tim iz prve ruke.
“Najviše me pogodilo koliko su ti prodavači bili drski. Mislim, nisu skrivali svoje operacije onako kako biste očekivali od trgovca drogom. Otvoreno su se oglašavali na internetu. Osjećaju da su udaljeni od pravnih posljedica jer su europska i američka policija te koje ih najviše traže. I zato što su u Kini, očito se osjećaju sigurno da ih neće izručiti”, kaže Plunkett.
Iako tvrtke poput DHL-a i FedExa navode da imaju sigurnosne mjere i surađuju s policijom i carinom, ističu da je kontrola pošiljki primarno u nadležnosti državnih tijela. U odgovoru DHL-a ističu različite mjere kako bi njihova mreža ostala sigurna i nedostupna za prijevoz bilo kakvih nedopuštenih tvari. Iz FedExa tvrde da ne toleriraju korištenje mrežom u ilegalne svrhe te da imaju jake sigurnosne procedure.
Srbijanski Halo oglasi također su korišteni za trgovinu nitazenima. U odgovoru Detektoru navode svoju listu od preko 170 ključnih riječi i pojmova koji mogu upućivati na nedopuštene tvari te na temelju njih automatski blokiraju oglase.
“Reagiramo na svaku prijavu koja nam ukaže na neodgovarajući ili nezakonit sadržaj te, nakon provjere, takve oglase uklanjamo bez odgode”, naveli su iz srbijanske tvrtke.
Istina.media
