Od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se ukupno 102.318 osoba. Međutim, to nije sve. Dakle, svaka osoba morala je i platiti gotovo 900 maraka da dobije taj ispis iz državljanstva. Ipak, sada bi put za povrat bh. državljanstva onima koji su ga se odrekli mogao biti olakšan.
Prijedlog, koji je u parlamentarnu proceduru uputio državni zastupnik Jasmin Imamović, donio bi izmjenu specifično namijenjenu osobama koje su se, za potrebe stjecanja državljanstva druge zemlje, odrekle bh. putovnice. O čemu se radi i koliko bi to moglo biti važno za našu zemlju pojasnili su upravo predlagač Jasmin Imamović i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak.
Kao da nikada nisu bili državljani
Govoreći o tretmanu onih koji su se morali odreći državljanstva BiH, a sada ga žele vratiti, Imamović ističe da se oni postojećim zakonom tretiraju kao netko tko prvi put aplicira za državljanstvo BiH.
“Kao netko tko nije mogao BiH naći na karti, a morali su se odreći državljanstva da bi riješili egzistenciju tamo gdje su. To je licemjerno. Svi lije kao suze ‘odoše nam mladi, ode nam radna snaga, treba nam radna snaga, moramo je uvoziti’, a s druge strane, kad odu, podignut je zid koji je teško preskočiti, nepremostiv zid. De facto ovaj zakon jedva dopušta državljanstvo onome tko ga želi vratiti”, naglašava.
S druge strane, nastavlja, imamo zemlje koje prave strategije, te navodi primjer susjedne Hrvatske koja ulaže ogromna sredstva u projekte povratka i nagrađuje onoga tko se iz dijaspore vrati u matičnu zemlju.
“A kod nas stoji taj prestrogi zakon. (…) Zadnjih desetak godina je u pitanju, otišlo nam je 100 tisuća ljudi, dajmo im poruku da se vrate. Hoće pokrenuti biznis i moraju čekati tri godine, tko ima vremena čekati tri godine”, poručio je.
Pojašnjavajući što bi se promijenilo novim zakonom, navodi da bi podnositelj zahtjeva trebao samo dokazati da nije osuđivan za teža kaznena djela, za djela počinjena s umišljajem, što bi bila osnova za stjecanje odnosno povrat državljanstva BiH onima koji su ga nekad imali.
Zukić je izrazila zadovoljstvo podnošenjem ove inicijative, navodeći da je nevladina organizacija koju predstavlja pratila proces odlaska mladih, uključujući one koji su se morali odreći svog državljanstva stjecanjem državljanstva neke druge zemlje.
“Međutim, drago mi je da se politika stavila u zaštitu građana, teško je ljudima, neki nisu mogli ispuniti ove uvjete, tri godine… Bio je to maćehinski odnos prema građanima, nadamo se da su dobrodošli. Mi pokrećemo i portal ‘Povratak u domovinu’, komuniciramo s ljudima, mnogi se javljaju i oni koji se nisu odrekli državljanstva, a ovo će im omogućiti da se lakše vrate i da imamo naše ljude, i mlade i obrazovane”, ističe Zukić.
Cijeli grad iselio
Na pitanje je li posljednjih godina primjetan smanjen trend odlazaka, odgovara da, iako jest, i dalje stoji činjenica da ukupan broj prelazi 100 tisuća, što je, kako je istaknula, cijeli jedan grad.
Govoreći o proceduri koja je sada pred zakonom, Imamović izražava nadu da će njegov prijedlog naići na podršku u Zastupničkom domu.
“Lobiram unutar Zastupničkog doma, naprosto moramo imati strategiju povratka, poduzimamo mjere, moramo pozvati da prekinemo s licemjerjem. Žalimo što idu, a trpimo prepreku koja je Zakon o državljanstvu BiH. Imamo danas priliku da tu prepreku skinemo barem u Zastupničkom domu”, dodaje.
Cijelo gostovanje pogledajte na N1 BiH.
