Foto credit: CVE
Europska unija mogla bi uskratiti budućim članicama pravo veta na nekoliko godina. Pokušaj je to da se proširenje učini politički prihvatljivim dok traje proces pridruživanja novih zemalja u blok do kraja ovoga desetljeća.
Europska komisija razmatra plan u kojemu moguće nove članice, poput Moldavije i zemalja zapadnog Balkana, ne bi odmah po pridruživanju stekle pravo ulaganja veta na odluke koje se tiču vanjske politike ili neke druge jednoglasno donesene odluke, poput oporezivanja.
Zamisao se osobito odnosi na Crnu Goru, koja je na samom vrhu kandidatskih zemalja. Bivša jugoslavenska država u kojoj živi 624 tisuće stanovnika trasira put da postane 28. članica Europske unije do 2028. Ovoga je mjeseca tehničkoj skupini dan zadatak da sastavi nacrt pristupnog sporazuma za Crnu Goru, što je znak da 14 godina pregovora ulazi u završnu fazu.
U tom kontekstu, dužnosnici Europske unije razmatraju uvođenje zaštitnih mehanizama za nove članice. Žele spriječiti da jedna država blokira donošenje odluka, kako navode četiri izvora iz EU-a. Ta se ideja pojavila nakon lošeg iskustva s Mađarskom, čija je bivša proruski orijentirana vlada, predvođena Viktorom Orbánom, stavila veto na nekoliko važnih odluka EU-a.
Vremenski ograničena zabrana prava na veto vjerojatno bi se mogla naći u pristupnom sporazumu za Crnu Goru, a poslije bi mogla poslužiti kao uzorak za ostale zemlje kandidatkinje koje čekaju zeleno svjetlo, piše The Guardian.
Ovaj zaštitni mehanizam za brojne je na rubu zakonitosti. Smatraju da bi trebao biti vremenski ograničen kako se unutar bloka ne bi stvarala podjela na države i građane drugog reda.
Merz traži prelazno rješenje za Ukrajinu, Zelenski inzistira na punopravnom članstvu
Istodobno, njemački kancelar Friedrich Merz europskim je dužnosnicima pisao prošloga tjedna pozivajući ih da iznađu inovativna rješenja i ubrzaju proces pristupanja za zemlje zapadnog Balkana. U svojem je pismu proširenje Europske unije opisao kao geopolitičku potrebu. Merz je također istaknuo potrebu za pridruženim članstvom Ukrajine, što bi bio „odlučujući korak prema punopravnom članstvu” te zemlje.
Status pridružene članice za Ukrajinu bi značio da može sudjelovati na sastancima Europske unije i biti zastupljena u institucijama bloka, ali bez prava glasovanja. Njemački prijedlog, piše Merz, „odražava posebnu situaciju Ukrajine kao zemlje u ratu” te bi „olakšao tekuće mirovne pregovore”.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odbacio je tu ideju, navodeći na društvenim mrežama nakon objave Merzova pisma: „Ukrajinska pozicija unutar Europske unije mora biti kompletna – punopravna i jednaka”.
Ruska invazija na Ukrajina otvorila uvid u potrebu proširenja EU
Proces proširenja Europske unije gotovo je u potpunosti došao do zastoja do ruske invazije na Ukrajinu 2022., što je unijelo novi vid hitnosti u pristupne pregovore s istočnim susjednim zemljama. Komisija je prošle godine navela da je spremna prihvatiti nove članice do 2030., ističući Crnu Goru i Albaniju kao vodeće kandidatkinje, hvaleći veliki napredak Moldavije te sugerirajući kako bi članstvo moglo predstavljati sigurnosno jamstvo za Ukrajinu.
Odgoda prava na veto jedan je od zaštitnih mehanizama o kojima se razgovara kako bi se olakšao pristup Europskoj uniji.
Postojeće članice moraju se jednoglasno složiti kada je riječ o primanju nove. Dužnosnike osobito brine ratifikacija u Francuskoj, u kojoj se sljedeće godine održavaju predsjednički izbori, a skepsa kada je riječ o proširenju Europske unije sve je veća. Ankete Eurobarometra, naime, pokazuju da svega 43% Francuza podržava proširenje Europske unije, a 47% se protivi tome.
Kreativna rješenja za zapadni Balkan
Izvori iz Europske unije smatraju da postoji potreba za kreativnim rješenjem kako bi to proširenje bilo uspješno. Osobito ako govorimo o zemljama zapadnog Balkana, regiji od 14,7 milijuna stanovnika, u kojoj Rusija i Kina nastoje proširiti i učvrstiti svoj utjecaj.
Jedan europski diplomat kazao je kako se odgoda prava na veto smatra dijelom procesa „kreativnog razmišljanja” kada je riječ o proširenju Europske unije. Drugi, pak, kaže: „U tijeku je debata kako osigurati da tako veliko proširenje donese dobrobit i za kandidatkinje i za samu EU. Zamisli se protežu od unutarnjih reformi do različitih značajki sadržanih unutar sporazuma”.
Istina.media
