U Bosni i Hercegovini na snagu su stupile izmjene Zakona o sigurnosti prometa kojima su znatno pooštrene kazne za korištenje mobitela tijekom vožnje, nevezivanje sigurnosnog pojasa i obijesnu vožnju. Zakon prvi put prepoznaje takvu vožnju, za koju su predviđene kazne do 5 tisuća maraka, ali i trajno oduzimanje vozila. Dok dio javnosti smatra da su kazne prestroge, predlagači upozoravaju da je riječ o odgovoru na sve crnju statistiku prometnih nesreća na bh. cestama.
Broj poginulih povećan za 30 posto
Dugoočekivano usvajanje izmjena Zakona o sigurnosti prometa u Bosni i Hercegovini predstavlja jedan od najznačajnijih pokušaja države da se obračuna s bahatom vožnjom i sve većim brojem prometnih nesreća. Posebno imajući u vidu da je broj poginulih za 30 % povećan u odnosu na prošlu godinu. Tijekom razdoblja u kojem se zakon, kako kaže njegov inicijator, “razvlačio”, 288 ljudi izgubilo je život na bh. cestama.
“Dakle, ako smo mogli samo jedno spasiti ovim zakonom, a on jest moćan i može to učiniti, onda ostaje jed i neka srdžba zbog toga što je bilo ljudi koji kažu – pa dobro, ali hajde da sačekamo da se usvoji čitav novi zakon – znajući da se to neće uraditi. Ali, da se ne vraćamo unazad, s druge strane, osjećam ogromno zadovoljstvo i svoju satisfakciju kao nekoga tko je potpisao i predložio zakon, zajedno s kolegom Imamovićem, da je to konačno usvojeno”, rekao je Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (16. 05. 2026.), prenosi N1
Za bahatu vožnju, koja sada postaje prepoznata u zakonu, predviđene su novčane kazne od 2.000 KM do 3.000 KM, odnosno 5.000 KM u slučaju izazivanja prometne nesreće.
“Da ponovimo, dakle, prolazak kroz crveno svjetlo dva puta u roku od 20 minuta, vožnja u naselju brzinom većom od 40 km/h u odnosu na ograničenje, vožnja izvan naselja brzinom većom od 60 km/h u odnosu na ograničenje, vožnja pod utjecajem alkohola s 1,5 g/kg i više ili psihoaktivnih supstanci i droga u bilo kojoj količini”, naglašava Milija Radović, Agencija za sigurnost prometa RS.
Jedna od najznačajnijih novina zakona je mogućnost privremenog i trajnog oduzimanja vozila višestrukim prekršiteljima, po uzoru na hrvatski model, što će posebno zaboljeti vozače koji su skloni tome da sjednu za volan pod utjecajem alkohola.
“Kad su u pitanju prometne nesreće s poginulim osobama, negdje oko 40 % je uzrok nepropisna ili neprilagođena brzina. A ako kažem da su prošle godine 666 prometnih nesreća prouzročili vozači koji su imali više od 1,5 g/kg alkohola u krvi, dovoljno govori koliko je prisutna i opasna vožnja pod utjecajem alkohola”, pojašnjava Radović.
Policija je već jučer krenula u strogu primjenu novih pravila kroz vidno šira ovlaštenja i strože sankcioniranje vozača pod utjecajem alkohola i narkotika te višestrukih povratnika u kršenju prometnih propisa. Samo u Županiji Sarajevo, za šest mjeseci prošle godine na prisutnost droge testirano je 256 vozača, od kojih je 20 bilo pozitivno, dok je čak 336 odbilo testiranje. Za odbijanje testa sada prijeti kazna od 1.000 KM i pritvor.
“Došli smo do momenta da sada na prometnicama svi ljudi voze, upravljaju, ponašaju se ovako ili onako, da moramo dati instrumentarij policiji da djeluje na terenu. Ovim izmjenama zakona dajemo veće ovlasti za sankcioniranje onih teških prekršitelja”, navodi Mirzet Sarajlić, sudski vještak prometne struke (15. 05. 2026.)
Značajno su povećane novčane kazne za korištenje mobilnog telefona ili drugih uređaja za komunikaciju, osim ako se koristi “hands-free” oprema, kao i nekorištenje sigurnosnog pojasa za vozače i suvozače – od 200 do 400 KM, ali i za korištenje ili posjedovanje uređaja koji mogu ometati rad policijskih radara za mjerenje brzine. Da poštuju zakonske propise i odgovornim ponašanjem doprinesu većoj sigurnosti na cestama, na sudionike u prometu apelira i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Srpske, koji najavljuju nastavak pojačane kontrole i sankcioniranje svih uočenih i evidentiranih prekršaja.
S posebnim naglaskom na prekoračenje dopuštene brzine kretanja, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola i psihoaktivnih supstanci, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisno korištenje mobilnog telefona tijekom vožnje, kao i sve druge prekršaje kojima se ugrožava sigurnost prometa.
Treba popravljati ceste
Međutim, osim individualne odgovornosti u prometu, stručnjaci podsjećaju i na hitnu potrebu unaprjeđenja cestovne infrastrukture širom BiH. Posebno zabrinjava izostanak adekvatnog održavanja cesta, koje je u svjetskoj inženjerskoj praksi poznato pod zlatnim pravilom “1:5:25”, podsjeća sveučilišni profesor iz Tuzle, Nedim Suljić.
“I ono kaže da ako se 1 euro ne uloži u redovno održavanje i preventivu, da ćemo kasnije potrošiti pet eura za sanaciju, odnosno 25 eura za potpunu rekonstrukciju. Nažalost, naše kompanije, javna poduzeća koja se bave cestama – od općinskih i županijskih – često rade po principu reaktivnog održavanja. Čekamo da se cesta potpuno fizički raspadne, da se pojave udarne rupe i mreže na asfaltu i habajućem sloju, pa se onda tek krene u krpanje tog asfalta”, upozorava Nedim Suljić, sveučilišni profesor u Tuzli (20. 05. 2026.)
Iako su pojedini stava da su izmjene prestroge, izbor je jednostavan – uskladiti zakonsku regulativu s regijom i spasiti neki život ili postati dio crne statistike kojoj, gotovo svakodnevno, svjedočimo, upozoravaju naši sugovornici.
