Dionica autoceste Medakovo – Ozimice nalazi se između Zenice i Doboja, a radovi na ovoj trasi su obustavljeni. Obustava je izravna posljedica navoda o korupciji. I to korupciji širih razmjera, koja je zaustavila gradnju autoceste na koridoru Vc u Federaciji BiH.
Europski ured javnog tužitelja (EPPO) 13. listopada prošle godine službeno je priopćio da za dionicu autoceste na koridoru Vc Medakovo – Poprikuše sumnjiči tri osobe u Bosni i Hercegovini. Osim direktora Autocesta Federacije BiH Denisa Lasića, pod istragom su i izvršni direktor Asmir Dževlan te Lasićeva savjetnica Katica Vranjković. Istraga je pokrenuta zbog favoriziranja talijanske tvrtke Technital za posao nadzora nad izgradnjom ove dionice, istražuje Oslobođenje.
Daleko od optužnice?
Portal Fokus još je 2024. godine izvijestio o ovoj aferi, u kojoj je došlo do zamjene ponuda. Prijavu Europskom, ali i domaćim tužiteljstvima podnijela je tvrtka Trasa. Drugim aktivnostima ove tvrtke pozabavit ćemo se malo kasnije. U službenim aktima Europsko tužiteljstvo navodi i sumnju u mito. Posljedično tomu, Europska investicijska banka (EIB), koja financira spomenutu dionicu na koridoru Vc, u potpunosti je obustavila kreditiranje autoceste.
Tijekom nedavnog sastanka u Vladi Federacije, kako neslužbeno doznajemo, predstavnici Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kazali su da posjeduju opsežnu dokumentaciju od oko 1.600 stranica, u kojoj su nalazi istražitelja o korupciji tijekom gradnje autoceste.
Poručili su da neće biti novih isplata tranši sve dok se ne poduzmu mjere, a jedna od njih je i smjena rukovodstva Autocesta Federacije s Lasićem na čelu. Tu je mogućnost odbio federalni premijer Nermin Nikšić.
“Niti oni mogu niti imaju pravo tražiti smjene. Da bismo mi postupili, eventualno nekoga smijenili, a bez ikakvih dokaza, onda bi išao drugi proces, gdje bi ljudi tužili one koji su to učinili. Meni ne pada na pamet odgovarati zbog bilo koga, jer sam za nečiji ćef i spašavanje nekoga u međunarodnim financijskim krugovima i prethodnim upravama poduzeo nešto što nije u skladu sa zakonom”, kazao je Nikšić.
O istrazi, ali i zastoju radova na pojedinim dionicama tražili smo odgovore od same uprave Autocesta FBiH. Odgovorili su nam kako u ovom trenutku ne mogu dati komentar na naša pitanja: „Nakon konzultacija s nadležnim osobama, odlučeno je da u ovom trenutku nismo u mogućnosti dati službene informacije vezane za postavljena pitanja. U slučaju promjene okolnosti ili potrebe za dodatnim izjašnjenjem, pravodobno ćemo Vas obavijestiti“.
Ranije je, nakon prvih informacija da europske institucije istražuju troškove na izgradnji autoceste kroz FBiH i poslovanje Autocesta, reagirao direktor Lasić.
“Mi smo pod istragom, ali to ne znači… Hajde da kažemo da smo osumnjičeni. Još je to daleko od eventualne optužnice. Moramo dokazati našu nevinost i borimo se. Bože moj, to nam je sastavni dio posla”, istaknuo je Lasić.
Dok uprava Autocesta FBiH dokazuje svoju nevinost i, kako kaže direktor Lasić, na to troši svoju energiju, na terenu bilježimo zastoj u izgradnji već započetih dionica autoceste. Najočitiji je upravo na relaciji Zenica – Doboj.
Od 2011. do 2026. godine na koridoru Vc u Federaciji je izgrađeno 150 kilometara autoceste. To je u prosjeku šest kilometara godišnje. Preostalo je izgraditi još 190 kilometara.
Zbog sadašnjeg zastoja u izgradnji autoceste država trpi troškove od desetaka tisuća eura dnevno. Prema informacijama portala Fokus, Autoceste izvođaču radova, turskoj kompaniji Cengiz Insaat, samo na dionici autoceste Medakovo – Ozimice duguju čak 136 milijuna maraka, te je zato ova tvrtka obustavila radove.
Dug Autocesta FBiH prema Cengizu, međutim, raste iz dana u dan. Iz Autocesta su, o čemu svjedoči dokument koji objavljujemo, Cengizu uputili akt o hitnoj demobilizaciji radnika s gradilišta ove dionice.
“Ako pitate Autoceste Federacije BiH iz pozicije federalnog Parlamenta, dakle, sve je bajno. A vidimo u javnosti da je izašlo dosta informacija o problemima s kreditiranjem, financiranjem, ali i s realizacijom, implementacijom radova na tim dionicama”, govori Admir Čavalić, federalni parlamentarac.
Da se gotovo čitav projekt izgradnje autoceste u FBiH pretvorio u rupu bez dna, svjedoči gradnja dionice Vranduk – Ponirak. Na ovoj dionici dugoj svega 5,3 kilometra radi se još od 2019. godine, kada je potpisan ugovor. Tada je Autocestama FBiH rukovodio Adnan Terzić, dok je sadašnji direktor Denis Lasić bio federalni ministar prometa i komunikacija.
Hvala ti, ali neću
Dionica je trebala biti završena 2021. godine, ali zbog enormnog napuhavanja troškova, to se nije dogodilo. Postojala je sumnja na krivotvorenje dokumentacije te druge manipulacije kako bi pojedinci došli do višemilijunske koristi.
Zbog ove dionice, između ostalog, uhićeni su bivši direktori Autocesta FBiH Elmedin Voloder i Adnan Terzić. Ponudili smo im da stanu pred našu kameru. Od Terzića nismo dobili odgovor. Voloder je prvotno pristao, ali je onda ipak odustao.
“Razgovarao sam sa svojim odvjetnikom i dogovorio da za sada ne trebam sudjelovati u komentarima i izjavama u vezi s AC FBiH, s obzirom na ukupno stanje u toj kompaniji. Nadam se da me razumijete, hvala ti”, poručio je.
Predmet pod nazivom Koridor kompletiralo je Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije i predalo ga federalnom odjelu, formiranom prošle godine.
“Takozvani predmet Koridor, Posebni odjel je preuzeo od Županijskog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije. Predmet je sada iz područja organiziranog kriminala i nastojimo učiniti sve kako bi ta tužiteljska odluka bila donesena u skladu s pravilno utvrđenim činjeničnim stanjem”, kaže Nina Hadžihajdarević, glasnogovornica Federalnog tužiteljstva.
Podnositelj jedne od prijava za sumnju u kriminal u Autocestama bio je, kako sam tvrdi, i federalni premijer.
“Ja sam osobno podnio kaznenu prijavu, a aktualna uprava Autocesta je podnijela 14 kaznenih prijava protiv prethodnika za ono što su utvrdili da je kriminal. Radi se o prijavi kad su ljudi izmijenili trasu autoceste, otkupili zemljište za 40.000 KM, a onda ga prodali Autocestama za 500.000 KM”, potvrdio je Nikšić.
Četrnaest kaznenih prijava od raznih osoba i za različite poslove na izgradnji autoceste podneseno je u prethodnom razdoblju. Nove uprave prijavljivale su prethodne. Tako je bilo i s angažmanom tvrtke Trasa angažirane na dionici Vranduk – Ponirak. Prijavu je podnijela sadašnja uprava protiv prethodne, odnosno direktora Volodera.
“JP Autoceste FBiH su 3. travnja 2024. godine podnijele kaznenu prijavu protiv tvrtke Trasa Elmedina Volodera i više odgovornih osoba zbog teških nezakonitosti (prijevara u gospodarskom poslovanju, zlouporaba službenog položaja, krivotvorenje službenih isprava i sl.) i sukoba interesa na dionici Medakovo – Ozimice. Ova prijava bila je izravan povod da skupina povezanih osoba, pogođenih našim istragama, u svibnju 2024. godine podnese prijavu protiv rukovoditelja Autocesta, pokušavajući tako preduhitriti istragu i preusmjeriti pozornost s vlastitih nezakonitih radnji”, naveli su iz Autocesta FBiH.
O tom slučaju je tijekom sjednice Povjerenstva za reviziju Parlamenta FBiH saslušan izvršni direktor Autocesta FBiH Asmir Dževlan, koji je naveo neke detalje o nezakonitostima u ovom javnom poduzeću, a koje su počinili njihovi prethodnici.
“Zatekli smo velike probleme i ozbiljne nepravilnosti. Financijski jaz evidentiran u tom trenutku bio je 357 milijuna eura. Na svim projektima su u tom trenutku bila potrošena kreditna sredstva. Što se tiče uloge tvrtke Trasa, bila je dio zajedničkog nastupa na dionici Medakovo – Ozimice i nakon što smo se upoznali s projektima, utvrdili smo nepravilnost u tom projektu – da je Trasa nezakonito ovjeravala privremene situacije izvođaču radova, s uvećanim količinama”, rekao je Dževlan 23. listopada 2025. godine.
Bivši glavni federalni revizor Dževad Nekić prisjetio se nepravilnosti koje su revizori činjenično dokumentirali u proteklim godinama. Ne samo na dionici Vranduk – Ponirak, već općenito u poslovanju Autocesta Federacije BiH.
“Ono što je značajno i posebno jest netransparentno zapošljavanje te kršenje zakona o javnim nabavama, jer nije osigurana aktivna konkurencija. Potpisivani su i aneksi postojećih ugovora za izvođenje radova, čime su produljivani rokovi i povećavana vrijednost”, naglasio je Nekić.
Ljudi iz sive zone
Revizori su još 2022. godine ustanovili izrazito nizak koeficijent likvidnosti Autocesta FBiH. Ovo javno poduzeće danas je, prema vlastitom priznanju, na granici likvidnosti. Dva velika kreditora, EIB i OPEC Fond, odustali su od daljnjeg kreditiranja. S druge strane, Vlada Federacije BiH zadužuje se kod komercijalnih banaka kako bi u Autocestama zakrpala goleme financijske rupe.
O tome da su Autoceste Federacije u teškoj dubiozi, svjedoči i plan poslovanja za 2026. godinu. U njemu stoji da će u ovoj godini na otplatu kredita otići ukupno 380,2 milijuna KM. S druge strane, prihodi u ovoj godini iznose tek 228,8 milijuna KM. Inače, iz Autocesta u ovom dokumentu navode da je trenutno aktivno deset gradilišta, i to osam na koridoru Vc i dva na dionicama brzih cesta. Za spomenutih osam dionica na koridoru Vc moraju osigurati skoro 2,5 milijardi maraka.
Kako? To za sada nitko ne zna.
“Očito lošim upravljanjem jer, zapravo, oni koji su izabrani postali su slijepi izvršitelji i poslušnici onih koji su ih izabrali. Ne upravljaju na načelima domaćinskog upravljanja. Došli su u situaciju da ne mogu pravodobno izvršavati obveze, odnosno plaćati kredite, a izvođači odustaju zbog nemogućnosti naplate”, jasan je Nekić.
No, o tomu tko su izvršitelji i poslušnici onih koji su ih izabrali, trebaju utvrditi istražna tijela. Očekivanja su da će u svojim izvješćima dati i odgovore na pitanje tko su ljudi iz takozvane sive zone.
U kontekstu aktualne izgradnje autoceste u Federaciji BiH, u proteklim godinama se kao jedna takva osoba iskristalizirao Elvedin Grabovica, bivši SDP-ov direktor Elektroprivrede BiH, koji slovi za osobu blisku premijeru Federacije BiH Nerminu Nikšiću.
Naime, Grabovicine tvrtke Meganet i Tajenta, koje je registrirao u Sarajevu i Splitu, izravno su angažirane kao podizvođači radova na dionicama Putnikovo brdo – Medakovo i Nemila – Vranduk. Radi se uglavnom o dostavljanju opreme i to za tunele, no ugovori su višemilijunski.
U Sudskom registru Hrvatske, gdje se kao suosnivač tvrtke Tajenta navodi Elvedin Grabovica, može se naći i nekoliko povezanih tvrtki koje je također osnovao Grabovica. Jedna od njih je i tvrtka ESC Factoring.
Ova tvrtka, prema pisanju Jutarnjeg lista prošle godine, bila je jedna od tvrtki koja je za pojedine izvođače, odnosno podizvođače radova na Pelješkom mostu, naplaćivala potraživanja putem faktoringa. Jutarnji list je problematizirao činjenicu da je javno poduzeće Hrvatske ceste favoriziralo ovu tvrtku.
“Nažalost, cestogradnja, bez obzira na to radi li se o brzim cestama ili autocestama, nekakav je mamac, pogotovo tuneli, za korupciju, za neke mutne radnje, za izvlačenje novca… Tko ima interes? Određene političke elite i privatni interesi. Tko nema interes od toga? To su građani, vozači, gospodarstvo”, poručuje Čavalić.
Primjer kako se loše pristupa u pripremi i realizaciji pojedinih dionica autoceste jest i gradnja tzv. zeničke zaobilaznice. Građena je sedam godina, potrošeno je 450 miliona maraka za 11 kilometara. Vrijednost radova je zbog nepredviđenih klizišta, u odnosu na prvobitnu, udvostručena, što pak ukazuje na loše pripremne radove i ispitivanje tla. Trasa je čak i mijenjana tijekom radova, posebice izlaz Zenica sjever. Adnan Terzić je to opravdavao riječima da su projekti bili loše pripremljeni, a da je sada bolje.
Dionica je otvorena 25. studenoga 2020. godine i odmah potom zatvorena zbog brojnih uočenih nedostataka. Tek deset mjeseci kasnije bit će izdana uporabna dozvola.
Kada je JP Autoceste u pitanju, prisjetimo se i kako nitko godinama nije mogao pristupiti poslovima održavanja sustava nadzora i upravljanja te naplate na svim dionicama autoceste, osim tvrtke BS Telecom Solutions.
“Jako često se pozivaju na taj izvorni kod, a kad pitate stručnjake iz IT-a može li se to prenijeti, dobijete odgovor da to uopće nisu tako kompleksna rješenja i da možete i vi preuzeti taj kod i rješavati s tim probleme”, pričao je Dženan Salčin, bivši direktor Agencije za javnu nabavu i bivši direktor Autocesta FBiH.
Nekić pojednostavljuje o čemu je riječ.
Četiri puta skuplje
“Kada je u pitanju nabava IT opreme, imate slučajeve gdje se nabave određeni programi, gdje se provedu postupci, a kasnije se vrši nadogradnja tog softvera i to može raditi samo onaj tko vam je opremu prodao. Onda godinama taj proračunski korisnik, da tako kažem, postaje krava muzara za tog nekog tko će ostvarivati ekstra profit”, konstatira bivši glavni revizor.
Veći problem od ekskluzivnosti za posao održavanja softverskog sustava bila je njegova cijena. Kada se usporedila ona koja se plaća u Federaciji u odnosu na broj kilometara u, primjerice, Hrvatskoj, računica je bila jasna – ovdje je sve bilo znatno skuplje iako je u suštini riječ o istom poslu.
“Tada kada sam bio u toj poziciji, prema upitu kolegama aus Hrvatske, za broj kilometara koji oni imaju i za set usluga koji oni pružaju, a približno je sličan, tri ili četiri puta je više nego u Hrvatskoj”, rekao je Salčin.
I dok je gradnju autoceste na koridoru Vc, kako smo mogli vidjeti, ubila korupcija, istodobno se građanima, barem ovim starijima, ubija i posljednja nada da će za života dočekati autocestu od sjevera prema jugu. Zenički taksist Zikrija Pašalić, koji često vozi na duljim relacijama, ogorčen je zastojem u gradnji pojedinih dionica autoceste. Kao obični korisnik predočio nam je zanimljiv kut o tomu zašto se autocesta kroz FBiH, zapravo, ne gradi.
“Cilj graditelja je samo što dulje zadržati ovakvo stanje, da se ne gradi. Oni bi od vozača više uzeli novca na cesti M-17 nego na koridoru Vc”, zaključuje Pašalić.
Istina.media
