Ruska energetska kompanija Gazprom ostaje, očigledno, važan sugovornik u planovima razvoja plinske mreže u bh. entitetu Republika Srpska.
To potvrđuje i najavljeni sastanak izaslanstva ovog entiteta, koju predvodi predsjednik vladajuće stranke u RS-u, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, s predstavnicima ove tvrtke, 5. lipnja u Sankt Peterburgu.
Iako detalji nisu poznati, posjet Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju plinovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 milijuna eura.
Plinovod bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutačno opskrbljuje, isključivo, ruskim plinom.
Nedeljko Elek, direktor poduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje vodi projekt, kaže da izgradnja počinje krajem srpnja, ali tvrdi da s Gazpromom nije bilo konkretnih dogovora o novom plinovodu.
“Pokazali su zainteresiranost i nije otišlo dalje od toga. Njih zanima samo povećava li se time potrošnja plina. No, kad izgradimo, svejedno će biti čiji je plin – može i ruski i azerbajdžanski”, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon sastanka s predstavnicima Gazproma koji je imao krajem svibnja.
BiH je trenutačno potpuno ovisna o ruskom plinu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka.
Najava izgradnje novog plinovoda u RS-u dolazi u trenutku kada Europska unija planira od 2028. obustavu njegova uvoza, a Sjedinjene Američke Države inzistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji.
Istodobno, vlast u Federaciji BiH planira gradnju plinovoda Južna interkonekcija, kojim bi plin stizao do LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj.
Uloga Gazproma
Dok poručuju da novi plinski pravac ne treba promatrati kao infrastrukturu ograničenu isključivo na ruski plin, i da će u budućnosti omogućiti i druge pravce opskrbe, dužnosnici RS-a paralelno nastavljaju jačati veze s Gazpromom.
Nakon sastanka u Sankt Peterburgu krajem svibnja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da je Gazprom zainteresiran za nastavak suradnje i dugoročnu opskrbu plinom.
U izjavi medijima iz RS-a poručio je da taj entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju plinske infrastrukture, uključujući planirane magistralne i distributivne plinovode, te širenje plinofikacije u entitetu.
Đokić nije odgovarao na pozive za razgovor o detaljima sastanka s Gazpromom i potencijalnoj ulozi u izgradnji plinovoda i opskrbi u trenutku kada EU najavljuje obustavu ruskog plina.
Iz te ruske kompanije, također, nisu odgovorili na upit o tomu je li bilo konkretnih dogovora s izaslanstvom iz RS-a.
Istodobno, po okončanju sastanka u Sankt Peterburgu, Elek je, kako je prenijela agencija Srna, potvrdio dugoročno partnerstvo RS-a s Gazpromom i suradnju u plinofikaciji, koja uključuje plinske elektrane i toplane.
Najavio je i da će RS dobivati ruski plin po najpovoljnijim cijenama, te da će podrazumijevati potrošnju od milijardu kubika godišnje.
No, nekoliko dana kasnije u izjavi za RSE tvrdi suprotno. Navodi da taj entitet neće biti ograničen isključivo na suradnju s Gazpromom, nego da je otvoren i za “Amerikance, Engleze i domaće investitore”.
Na pitanje o zainteresiranosti Rusije za elektrane i toplane na trasi novog plinovoda, kazao je da Gazprom trenutačno ne planira konkretna ulaganja.
Nakon posjeta Gazpromu, dužnosnici iz RS-a su naveli da očekuju da će “EU uskoro normalizirati odnose s Rusijom i osigurati neometan pristup ruskog plina europskom tržištu”.
Slijedeći planove EU o postupnom prestanku uvoza ruskog plina, Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport 2028. godine.
S obzirom na to da BiH trenutačno u potpunosti ovisi o tom pravcu opskrbe, to bi joj moglo stvoriti probleme u isporuci plina.
Upite o pregovorima dužnosnika RS s Gazpromom, te njihovim očekivanjima normalizacije odnosa s Rusijom, RSE je uputio Europskoj komisiji i State Departmentu, a do objave ovog teksta nije odgovoreno.
Šta BiH dobija?
BiH godišnje potroši do 250 milijuna kubičnih metara plina. Ruski plin ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, s najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.
Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 milijuna eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu.
Plinovod Nova istočna interkonekcija trebao bi se na postojećem ulazu u Šepku povezati s plinovodom u Srbiji. Prolazio bi kroz nekoliko gradova u RS-u, preko Banje Luke do Novog Grada, na sjeverozapadu zemlje.
Almir Bečarević, bivši direktor kompanije Bh. Gas, ne vidi smisao u izgradnji plinovoda koji će biti priključen na isti ulaz kojim se BiH trenutačno opskrbljuje plinom, te ističe da ne donosi nikakvu sigurnost.
“Ne dobivamo ništa, jer imamo isti plinovod, iz istog pravca, s istim isporučiteljem. Dakle, ne nudi nikakvu sigurnost, jer to je isti ulaz iz istog pravca”, kazao je.
Pojašnjava i da postojeći plinovod, kojim plin iz Srbije stiže do BiH, zbog starosti i ograničenih kapaciteta, nema mogućnosti za dodatnu opskrbu.
“Plinovod koji ulazi na Šepku trenutačno ima kapacitete od 650 – 700 milijuna kubika plina. U zimskim mjesecima, kada je najveća potrošnja, često ne može primiti ni kubik više. Tako da je on, s tim kapacitetima, popunjen. Kako netko u tim okolnostima misli opskrbljivati Banju Luku”, naveo je.
Ističe da je otvoreno i pitanje čiji će plin u budućnosti stizati tim plinovodom, ako ne bude ruskog, te da su alternativa azerbajdžanski plin ili onaj s LNG terminala iz Aleksandropolisa u Grčkoj.
“No, Srbija ide s gradnjom termoelektrana i zakupit će sve kapacitete”, kazao je Bečarević.
Sastanak predstavnika FBiH, RS i Srbije
Energetski sektor u BiH podijeljen je između državne i entitetske razine, pri čemu RS i FBiH imaju odvojene zakonske i regulatorne okvire.
Posljedica je da ne postoji jedinstven državni plinski sustav niti centralizirana uprava nad infrastrukturom.
U trenutku kada entiteti planiraju gradnju dvaju plinovoda, s različitim izvorima opskrbe, za lipanj je najavljen sastanak posvećen energetskoj suradnji u regiji i razvoju plinske infrastrukture.
Predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio je prije nekoliko dana da bi na sastanku u Tuzli trebali biti predstavnici dvaju entiteta i Srbije, te da očekuje napredak kad je u pitanju plinovod Istočna interkonekcija.
Iz Ministarstva energije, rudarstva Federacije BiH potvrdili su za RSE da bi trebao biti održan krajem lipnja, ali nisu naveli o čemu će se razgovarati.
Dužnosnik tog ministarstva naveo je za RSE kako Federacija BiH ne planira nikakve trilateralne razgovore o plinovodu koji gradi entitet RS, niti da ima ulogu u tom projektu.
RS godinama inzistira da se Istočna i Južna interkonekcija ne mogu promatrati odvojeno, uz poruke da napredak jednog projekta ovisi o drugom, kao i da bez Istočne nema ni Južne interkonekcije.
No, u ovoj godini javno su podržali projekt Južne interkonekcije, u koji su uključeni američki investitori, uz poruku da postoji interes da se općine u istočnoj Hercegovini, koje administrativno pripadaju RS-u, povežu na taj plinovod.
Istina.media
