„U HNŽ-u je godinama veći poticaj bio za tele nego za dijete, a za dječji dodatak morate biti socijalni slučaj“
Politički sustav u Bosni i Hercegovini nije spreman jamčiti svima pristup pravima i mogućnostima u svim sferama društvenog i političkog života.
U ponudi političkih elita nema vladavine prava i socijalne pravde. Dok razloge za to traže u institucionalnom dizajnu utvrđenom Daytonskim mirovnim sporazumom, nude opravdanja za svoje pogrešno djelovanje u nemogućnosti međunacionalnog konsenzusa.
Zarobljeno u partikularnim interesima moćnih i bogatih, zaokupljeno dekadentnim načinima upravljanja, preusmjereno na spektakl razdvajanja, društvo traži izlaz iz višedesetljetnog statusa quo. Definiranje i provođenje rješenja prati tabuizirana dilema: reforma sustava ili nova politička paradigma. U međuvremenu, građani nose teret nesigurnosti, neizvjesnosti, marginalizacije, siromaštva i nejednakosti.
O nominalnom postojanju sustava koji treba štititi prava i jednakost, o situaciji u kojoj se nalazi bosanskohercegovačko društvo te o mogućnosti promjene trenutačnog stanja govorili su za Inforadar Kristina Perić, glavna i odgovorna urednica portala Istina, i Dragan Markovina, povjesničar i publicist.
„Evo, možemo krenuti ovdje od HNŽ-a. Tu smo godinama imali veće poticaje za telad nego za djecu. Majke su bile bez temeljnih prava. I da dalje ne nabrajam. Socijalna pravda uvelike u BiH izostaje“, kazala je Perić.
Ona uvijek ponavlja da je, osim odnarođenih politika, veliki problem u BiH pravosuđe.
„Pravosuđe ne funkcionira, pa i ljudi koji se bore za svoja nekakva prava završe na sudovima čekajući do kraja života presude, a ni sama zakonska rješenja ne idu u prilog ugroženim populacijama jer vlastima nije cilj izdvajati neke velike iznose. Mi imamo sada dječji dodatak gdje se računa cenzus i djeca se stavljaju u neravnopravan položaj. Kod nas, ako živiš normalno, imaš dvije plaće, dijete ti ne može dobiti ništa. Zapravo trebaš biti socijalni slučaj da bi ti dijete dobivalo dječji dodatak“, kazala je Perić.
Upitana zašto u BiH nema socijalnog bunta, kazala je da je to općepoznata pojava.
„Vi znate da u BiH nema bunta ni borbe ni po kojem pitanju, pa tako ni po pitanjima socijalne pravde. Kod nas narod, što radi, buni se tabanima i odlazi u zemlje u kojima su socijalna pitanja mnogo uređenija. Imamo sada neke obitelji koje se vraćaju u BiH iz zemalja EU-a i ono prvo što osjete jest da nemaju prava koja su ostvarivali tamo te da će morati raditi dodatni posao i mučiti se da bi opstali u svojoj državi, koja bi trebala voditi politike da mlade obitelji zadrži ovdje“, kazala je Perić.
Cijelo gostovanje poslušajte ovdje:
