U razdoblju od 2022. do 2025. godine nadležne institucije u Bosni i Hercegovini primile su ukupno 44 zahtjeva za zaštitu, dok su se u istom razdoblju Transparency Internationalu u BiH (TI BiH) obratile 133 osobe koje se mogu svrstati u zviždače. Ti podaci pokazuju da građani koji prijavljuju korupciju i dalje imaju više povjerenja u organizacije civilnog društva nego u formalne institucionalne mehanizme zaštite.
Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini”, koji je TI BiH organizirao u povodu Svjetskoga dana zviždača, gdje je istaknuto da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zlouporabe položaja i drugih nepravilnosti. Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.
Na razini BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u razdoblju od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavitelja, dok je status odobren samo u jednom slučaju. U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavitelja korupcije. Federacija BiH, izuzev Županije Sarajevo, i dalje nema zakon koji bi posebno uredio zaštitu prijavitelja korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde radi usvajanja primjedbi i izrade prijedloga zakona.
Županija Sarajevo, koja je nakon usvajanja zakona 2023. godine postala jedina jurisdikcija u Federaciji BiH s posebnim mehanizmom zaštite, bilježi pomake u tom području pa je Ured za borbu protiv korupcije Županije Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.
Istodobno, TI BiH je kroz Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije u istom razdoblju zaprimio 133 prijave od zviždača, dok je samo u 2025. godini pristiglo 35 takvih prijava, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirana 21 prijava. Taj je broj veći i od ukupnog broja zahtjeva koje su u 2025. godini zaprimile nadležne institucije, što dodatno potvrđuje da građani koji prijavljuju korupciju više povjerenja imaju u organizacije civilnog društva nego u službene mehanizme zaštite.
Na okruglom stolu predstavljeno je i regionalno izvješće „Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na zapadnom Balkanu: Napredak i izazovi”, koje pokazuje da samo usvajanje zakona nije dovoljno ako ne postoji njihova učinkovita primjena. Nalazi iz zemalja zapadnog Balkana ukazuju na to da se u pojedinim sustavima i dalje primjenjuje standard „dobre vjere” umjesto „osnovanog uvjerenja da su informacije istinite”, dok praksa pokazuje da ni formalno priznat status prijavitelja često ne sprječava odmazdu.
Dodatni problem predstavlja i slab institucionalni odgovor na korupciju pa se tako, prema nalazima TI BiH za 2025. godinu, samo 1,4 % svih optužnica podignutih u toj godini odnosilo na korupciju. Od ukupno 144 optužnice za korupcijska kaznena djela, samo se pet odnosilo na visoku korupciju, odnosno zlouporabe položaja najviših dužnosnika kojima se stječe višemilijunska korist na štetu države.
Od 28 sudskih odluka donesenih u predmetima visoke korupcije, 17 ih je bilo osuđujućih, dok gotovo 40 % čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Takvi pokazatelji dodatno utječu na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijavljivanje korupcije često nosi veći rizik za prijavitelja nego za one koji su korupciju počinili.
TI BiH upozorava da zviždači u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju izloženi pritiscima, odmazdi i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju dovoljno brzu i učinkovitu zaštitu, zbog čega se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, obraćaju nevladinu sektoru.
U povodu Svjetskoga dana zviždača, TI BiH apelira na nadležne u Federaciji BiH da što prije usvoje Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti u FBiH te poziva institucije na svim razinama vlasti da unaprijede primjenu postojećih zakona i osiguraju stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju, jer bez zaštite zviždača nema ni učinkovite borbe protiv korupcije.
Istina.media
