Iako preživjele žrtve ratnih seksualnih zločina imaju zakonsko pravo na obeštećenje, pravne barijere, neučinkovit sustav naplate i nedostatak statistike čine dobivanje pravde gotovo nemogućom misijom.
U Bosni i Hercegovini preživjele žrtve ratnih zločina imaju pravo tražiti naknadu štete od počinitelja kroz imovinskopravni zahtjev u kaznenom postupku. Međutim, podaci udruga i organizacije TRIAL International pokazuju da većina žrtava nikada ne dobije dosuđeni novac.
Od 24 analizirane odluke, u samo sedam predmeta došlo je do djelomične ili potpune isplate. Dosuđeni iznosi kreću se od 5.000 do 40.000 KM, ali naplata ide sporo.
Primjera radi, u predmetu Dragana Janjića, osuđenog za silovanje u Foči, žrtvi se odšteta od 15.000 KM djelomično odbija od njegove mirovine, pa će tim tempom isplata trajati čak pet godina. Procjenjuje se da je tijekom rata u BiH silovano između 20.000 i 50.000 osoba.
Preusmjeravanje na parnice i rizik od gubitka identiteta
Prva velika prekretnica dogodila se 2015. godine kada je Sud BiH prvi put dodijelio odštetu u kaznenom postupku, dok je 2019. zabilježen slučaj gdje su osuđeni dobrovoljno isplatili 30.000 KM žrtvi.
Ipak, ključni problem je to što sudovi često izbjegavaju donijeti odluku o odšteti u kaznenom postupku, već žrtve upućuju na parnicu. Okružni sud u Banjoj Luci potvrdio je da u 14 pravomoćnih presuda nijedan imovinskopravni zahtjev nije usvojen u kaznenom postupku, prenosi Oslobodjenje.ba.
Parnični postupak za žrtve predstavlja nepremostivu prepreku jer zahtijeva otkrivanje identiteta, zbog čega mnoge odustaju. Čak i kada sud presudi u korist žrtve, osuđeni često prepišu imovinu na obitelj, a sudovi rijetko odobravaju zahtjeve tužiteljstva za zamrzavanje imovine tijekom istrage.
Milijunske isplate oslobođenima i apsurd bh. pravosuđa
Podaci koje je Detektor prikupio od nekoliko sudova u BiH (Doboj, Šamac, Vrhovni sud FBiH, Sanski Most i Novi Travnik) pokazuju da je ukupno dosuđeno oko 302.000 KM odštete preživjelima.
S druge strane, sudovi u Gradačcu i Živinicama odbijali su tužbe zbog zastare ili neosnovanosti.
Ipak, najveći apsurd leži u činjenici da je BiH, odlukama državnoga suda, u proteklih deset godina isplatila čak 3,3 milijuna KM osobama koje su oslobođene optužbi za ratne zločine, što je jedanaest puta više od iznosa dosuđenog žrtvama.
Istodobno, većina od 75 sudova u BiH nema podatak o tome koliko je novca ukupno isplaćeno preživjelima. Iz Suda BiH, Općinskog suda u Sarajevu i Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTV BiH) pojašnjavaju da se podaci o odštetama ne vode kao zasebna statistika u CMS sustavu (sustavu za automatsko upravljanje predmetima).
„Sustav se kontinuirano nadograđuje, ali precizne podatke trenutno je moguće utvrditi jedino pojedinačnom analizom svake presude,“ navodi VSTV.
Istina.media
