Pametno, neustrašivo novinarstvo

PROFIT NA KATASTROFI Kako su napuhani popisi za odštetu od poplava u korist podobnih političara i rođaka

Objavljeni popisi za dodjelu financijske pomoći za poplave (za sanaciju štete) koje su u listopadu 2024. godine razorile Fojnicu izazvali su buru nezadovoljstva u tom gradiću u središnjoj Bosni.

Sugovornici Valtera tvrde da su prilikom izrade popisa favorizirani oni koji su bliski općinskim vlastima ili općenito politici, da su velika sredstva dodijeljena za sanaciju bespravno izgrađenih objekata, kao i da postoje velike razlike između preliminarnog i konačnog popisa u korist podobnih pojedinaca.

Nitko ne želi javno govoriti o ovomu. Svi se boje odmazde, piše Valterportal.

PRIMJER „MAJORIZIRANJA” HDZ-a

Tako je predsjednik Općinskog vijeća HDZ-a BiH u Fojnici Branko Stanić, prema prvim procjenama s preliminarnog popisa, trebao dobiti 20.280 maraka, dok je na posljednjem popisu taj iznos povećan na 82.390 KM.

Sugovornici “Valterportala” iz Fojnice upozoravaju da je upitno ima li čelnik HDZ-a u toj općini uopće građevinsku dozvolu za objekt izgrađen iznad rijeke.

Zanimljiva je i pomoć tvrtki MSWOOD iz Fojnice, kojoj je šteta od poplava procijenjena na čak 5,2 milijuna KM. Ta tvrtka, koja se bavi proizvodnjom namještaja, prema dostupnim je podacima u dva poziva dobila oko 4,5 milijuna maraka za sanaciju svojih objekata. Na pitanja u vezi sa štetom u poplavama 2024. godine, kao i iznosom sredstava koja su dobili za pomoć pri sanaciji, iz te tvrtke nisu odgovorili.

Kao direktor MSWOOD-a na specijaliziranim internetskim stranicama navodi se Ajdin Softić.

Za usporedbu prve i posljednje procjene zanimljivo je i ime Vinko Cvjetković. Šteta od poplava na njegovim objektima prvotno je procijenjena na 27.510 maraka, dok posljednji popis taj iznos povećava na 47.830 KM. Slučajno ili ne, Cvjetković je otac predsjednice Općinskog vijeća Magdalene Cvjetković (HDZ BiH).

„Povjerenstvo za procjenu štete očito nije dobro odradilo posao, a ispravci s prenapuhanim iznosima napravljeni su samo kod onih koji imaju bliske veze s politikom. Kako je moguće da su tolike pogreške u prvom izvješću pronađene samo kod takvih osoba? Ako je prva procjena izrađena pogrešno, valjda je izrađena pogrešno za sve”, kaže jedan od sugovornika Valtera, koji ne želi da mu otkrijemo identitet.

OPĆINSKE VLASTI NE ŽELE GOVORITI O SPORNIM POPISIMA

Naš sugovornik kaže da se u Fojnici sve zna, da u toj maloj općini svi znaju sve i da se nitko ne želi zamjerati bez prijeke potrebe.

Konačni, najnoviji popisi pravnih i fizičkih osoba kojima će biti dodijeljena (ili su dijelom već dodijeljena) sredstva za sanaciju štete od poplava, za razliku od preliminarnih, pokazuju, međutim, velike razlike u procijenjenoj šteti kod pojedinaca.

Tragom svih tih informacija i saznanja o popisima i spornoj dodjeli sredstava uputili smo pitanja na mjerodavne adrese, međutim, iz općinske administracije na njih nisu odgovorili. Na naša pitanja nisu odgovorili ni iz Općine Fojnica, kao ni iz ureda načelnika te općine Sabahudina Klisure (SDA).

I od općine i od Klisure tražili smo odgovore na pitanja na koji je način izrađena preliminarna lista, zašto se posljednja lista razlikuje od preliminarne tako da su pojedincima znatno uvećani iznosi za sanaciju štete, jesu li pojedincima iznosi povećani zbog bliskih veza s politikom i općinskom administracijom, kao i kako su tretirani bespravno izgrađeni objekti u riječnom pojasu.

Naši sugovornici napominju da je bez potpune transparentnosti općine i općenito rada Povjerenstva koje je procjenjivalo štetu na objektima teško sa sigurnošću tvrditi da je riječ o sustavnoj korupciji, ali da su mnoge stvari sumnjive.

KAKO SU IZNOSI ŠTETE NAPUMPAVANI

U Elaboratu o procjeni štete, koji je izradilo Povjerenstvo osnovano za procjenu štete u toj općini, navodi se da je ukupna procijenjena šteta na području Fojnice 58,8 milijuna maraka.

„Prije svega, moramo napomenuti da je Fojnica mala sredina, gdje se većina stanovništva međusobno vrlo dobro poznaje, pa je tako svima mnogo jasnija i situacija u vezi s procjenom štete. Kada se usporede preliminarna i konačna lista štete, vidi se da je kod pojedinih osoba došlo do goleme razlike. Kod nekih čak i višestruke. Zbog tih golemih razlika dolazimo do zaključka da povjerenstvo nije kvalitetno odradilo procjenu. Samim time postavlja se pitanje zašto onda nije napravljena revizija štete kod svih, a ne samo kod pojedinaca? Dosta nekretnina koje su bespravno izgrađene u samom koritu rijeke i u riječnom pojasu, zatim stare kuće i vikendice u kojima desetljećima nitko ne živi, tretirane su kao znatno vrjednije nego pojedine kuće u kojima žive višečlane obitelji”, navode u Zakladi Atelje za društvene promjene (ACT).

U toj organizaciji navode i da je jedno od ključnih pitanja na koji su način tretirane štete nastale nakon poplava, prije svega one nastale prilikom sanacije riječnog korita i drugih infrastrukturnih projekata.

„Sve osobe čije su nekretnine oštećene, a trenutačno ne žive ondje, nisu tretirane na isti način. Neke se nalaze na popisima i plaćen im je dio štete, kao i ostalima koji ondje žive. Drugi su na popisima i nije im ništa plaćeno, dok postoje i oni koji niti su na popisima niti im je išta plaćeno. Opća je ocjena da općinske strukture te složene aktivnosti nisu ‘iznijele’ na zadovoljavajući način. Zašto je to tako – vjerojatno je pitanje koje treba postaviti njima”, navode u ACT-u.

Katastrofalne poplave Fojnicu su pogodile u noći između 3. i 4. listopada 2024. godine. Tada su obilne oborine izazvale bujične poplave i klizišta.

Tim poplavama, osim Fojnice, najteže su pogođeni Jablanica, Konjic, Kiseljak i Kreševo. Poplave su odnijele 27 života. U Fojnici su život izgubile tri osobe.

Istina.media