Njemački diplomat Christian Schmidt i službeno je završio gotovo petogodišnji mandat visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ostavljajući iza sebe jedno od najkontroverznijih razdoblja u radu OHR-a od završetka rata. Do imenovanja njegova nasljednika, funkciju visokog predstavnika privremeno će obavljati Louis Crishock, prvi zamjenik visokog predstavnika u svojstvu vršitelja dužnosti.
Schmidt je na dužnost stupio u kolovozu 2021. godine, u trenutku kada je Bosna i Hercegovina već ulazila u novu fazu političkih napetosti, a njegov su mandat obilježili česti sukobi s domaćim političkim akterima, korištenje bonskih ovlasti i brojne intervencije u politički sustav zemlje.
Najdalekosežniji potez
Njegov najveći politički pečat, prije svega, predstavljaju izmjene Izbornoga zakona i Ustava Federacije BiH koje je nametnuo u izbornoj noći 2022. godine. Tim je odlukama povećan broj izaslanika u Domu naroda FBiH, izmijenjena su pravila za izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije te su uvedeni mehanizmi koji su trebali spriječiti dugotrajne blokade formiranja vlasti, piše Avaz.
Zagovornici tih izmjena tvrde da je upravo Schmidt omogućio uspostavu vlasti nakon izbora i spriječio da Federacija godinama ostane zarobljena u političkim blokadama. Kritičari, međutim, smatraju da je dodatno ojačao etnički princip predstavljanja i izišao u susret zahtjevima HDZ-a.
Druga stvar po kojoj će ostati upamćen jest sukob s Miloradom Dodikom i institucijama Republike Srpske. Tijekom njegova mandata Narodna skupština RS-a usvajala je zakone kojima je pokušavala ograničiti primjenu odluka Ustavnoga suda BiH i visokog predstavnika, dok je Schmidt odgovarao njihovim poništavanjem i suspenzijom. Također je donio i kazneni zakon za neprovođenje odluka visokog predstavnika, po kojemu je u konačnici osuđen Milorad Dodik na godinu dana zatvora, uz zabranu obavljanja dužnosti predsjednika RS-a na šest godina. Nijedan visoki predstavnik nakon Ashdowna nije bio u tako otvorenom političkom sukobu s vlastima Republike Srpske.
Treći važan segment njegova mandata odnosi se na izmjene Kaznenoga zakona BiH i izbornoga zakonodavstva kojima je pokušao ojačati integritet izbora. Uveo je konačno tehnologiju elektroničkoga brojanja glasova te nametnuo mjere protiv izbornih prijevara, trgovine mjestima u biračkim odborima i zlouporabe biračkoga procesa, što je godinama predstavljalo jednu od najvećih slabosti izbora u BiH.
Tehnologija na izborima
Schmidt je također intervenirao u financiranju izbora kada domaće vlasti nisu uspjele osigurati novac za njihovo održavanje, čime je spriječio institucionalnu krizu bez presedana. Više je puta nametao i odluke vezane uz funkcioniranje državnih institucija, proračunske procese i provedbu odluka međunarodnih sudova.
No, vjerojatno nijedna tema nije obilježila njegov mandat kao pitanje legitimiteta. Vlasti Republike Srpske od prvoga dana tvrdile su da nije legalno imenovan jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda. Zbog toga su formalno odbijale priznavati njegove odluke, iako su ih u biti prihvaćale, dok je međunarodna zajednica nastavila tretirati Schmidta kao punopravnoga visokog predstavnika.
Svođenje bilance
Kada se za nekoliko godina bude svodila bilanca njegova rada, Christian Schmidt vjerojatno neće biti upamćen po diplomatskim inicijativama ili pomirljivom pristupu, nego po tri stvari: izbornoj reformi koja je promijenila način formiranja vlasti u Federaciji BiH, obračunima s politikom Milorada Dodika (koje je Dodik, međutim, ipak preživio) i najintenzivnijem korištenju bonskih ovlasti u posljednjih petnaestak godina. Upravo će zbog toga ostati jedna od najkontroverznijih ličnosti u poslijeratnoj političkoj povijesti Bosne i Hercegovine.
Istina.media
