Još tri mjeseca dijele Bosnu i Hercegovinu od Općih izbora, a utrka za mjesto u Predsjedništvu BiH već je u punom jeku.
Već su poznata imena kandidata koji će tražiti povjerenje birača. Među njima su političari koji su već sjedili u državnom vrhu, ali i oni kojima je ovo prvi pokušaj da postanu članovi kolektivnoga šefa države.
Na Općim izborima, zakazanim za 4. listopada, građani će birati tri člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine – bošnjačkoga i hrvatskoga člana iz Federacije BiH te srpskoga člana iz Republike Srpske, piše SlobodnaEvropa.
Tko su kandidati iz Federacije Bosne i Hercegovine?
Za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkoga naroda u utrci su tri kandidata, a dvojica su od njih ovu dužnost već obavljala.
Aktualni član Predsjedništva BiH, Denis Bećirović, ponovno traži povjerenje birača. Kandidat je Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDP BiH), a iza njegove kandidature stala je i koalicija poznata kao “Trojka”, koju uz SDP BiH čine Narod i pravda (NiP) i Naša stranka.
Bećirović je kandidaturu službeno najavio u siječnju ove godine, uz podršku 12 političkih stranaka koje sa SDP-om sudjeluju u vlasti na različitim razinama u Bosni i Hercegovini.
Uoči sadašnjega mandata, na koji je izabran 2022. godine, obavljao je dužnost izaslanika u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, i to od 2019. godine.
Bećirović iza sebe ima dugogodišnje političko iskustvo. U institucijama na državnoj razini prisutan je od 2006. godine, gdje je obavljao različite zastupničke i izaslaničke dužnosti. Političku karijeru na višim razinama vlasti započeo je još 1998. godine, kada je postao zastupnik u oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Tuzli, a doktorirao na Sveučilištu u Sarajevu.
U utrci za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH ponovno je i predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), Bakir Izetbegović.
Izetbegović je prvi put izabran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine 2010. godine, nakon jednoga mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Povjerenje birača dobio je i na izborima 2014. godine, osvojivši drugi uzastopni mandat.
Nakon isteka mandata u Predsjedništvu, politički angažman nastavio je u Domu naroda Parlamenta BiH, gdje je obavljao dužnost izaslanika, ali i predsjedatelja ovoga doma.
Izetbegovićeva parlamentarna karijera traje više od dva desetljeća.
Na kandidatskim listama prvi se put našao 2000. godine, kada je izabran za zastupnika u Skupštini Županije Sarajevo. Dvije godine poslije postao je i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Predsjednik je Stranke demokratske akcije od 2015. godine.
Po struci je arhitekt te je sin osnivača SDA i bivšega predsjednika BiH, Alije Izetbegovića.
Među kandidatima za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH nalazi se i Semir Efendić, predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
Efendić ima višegodišnje političko iskustvo na lokalnoj razini. Na čelu je sarajevske općine Novi Grad od 2012. godine, a trenutačno obavlja svoj treći uzastopni mandat načelnika.
Politički put započeo je 2001. godine u Stranci demokratske akcije (SDA), gdje je bio član Glavnoga odbora. Stranku je napustio 2021. godine, nakon čega je nastavio politički angažman u Stranci za Bosnu i Hercegovinu.
Završio je Fakultet političkih znanosti u Sarajevu, a zvanje magistra javne uprave stekao je u Maleziji.
U izbornoj je utrci i Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH. Tijekom političke karijere dva je puta obavljao dužnost ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine – od 2012. do 2014. godine te ponovno od 2019. do 2020. godine.
Bio je i izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH u dva mandata.
Završio je fakultet za nastavnika likovne umjetnosti u Nikšiću.
Tri kandidata iz reda Hrvata
Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine u izbornu je utrku za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda kandidirala Darijanu Filipović.
Filipović u utrku za najvišu državnu dužnost ulazi kao aktualna zastupnica u Parlamentu BiH i potpredsjednica HDZ-a BiH.
Politički angažman započela je 2011. godine, kada je izabrana za tajnicu županijske Mladeži HDZ-a BiH. Tri godine poslije postala je zastupnica u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, na smjeru poslovna ekonomija – menadžment.
Zdenko Lučić zajednički je kandidat takozvane “Petorke” – koalicije pet stranaka s hrvatskim predznakom koju čine Hrvatska demokratska zajednica 1990, Hrvatska republikanska stranka, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez.
Lučić je jedan od osnivača Hrvatske demokratske zajednice BiH. Političku karijeru započeo je nakon izbora 1998. godine, kada je osvojio mandat zastupnika u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine.
Nakon razlaza s HDZ-om BiH početkom 2000-ih, politički angažman nastavio je u Hrvatskoj, gdje se priključio stranci Hrvatski istinski preporod, na čijem je čelu bio Miroslav Tuđman, sin prvoga predsjednika Republike Hrvatske Franje Tuđmana.
U toj stranci obavljao je dužnost glavnoga tajnika, a 2002. godine izabran je i za vijećnika Gradskoga vijeća Makarske.
Po struci je diplomirani pravnik, a nositelj je i čina brigadnoga generala.
Kandidat Demokratske fronte (DF) za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskoga naroda jest Slaven Kovačević, dugogodišnji politički suradnik aktualnoga člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.
Kovačević od 2018. godine obavlja dužnost savjetnika za vanjsku politiku u Komšićevu uredu. Prije toga politički angažman započeo je u Socijaldemokratskoj partiji BiH, nakon čega je prešao u Demokratsku frontu.
Bio je vijećnik u Općinskom vijeću Centar Sarajevo od 2004. do 2016. godine, a dva mandata proveo je i kao vijećnik Gradskoga vijeća Sarajeva.
Diplomirao je i doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.
Tko su kandidati iz RS-a?
Aktualna članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović ponovno će tražiti povjerenje birača za još jedan mandat iz reda srpskoga naroda, kao kandidatkinja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Cvijanović u stranci obavlja više dužnosti – članica je Izvršnoga i Glavnoga odbora, međunarodna tajnica SNSD-a te potpredsjednica Gradskoga odbora Banja Luka.
Političku karijeru započela je 2006. godine kao savjetnica za europske integracije i suradnju s međunarodnim organizacijama, a potom i kao voditeljica ureda tadašnjega premijera Republike Srpske Milorada Dodika.
Četiri godine poslije imenovana je za ministricu za ekonomske odnose i regionalnu suradnju Republike Srpske. Godine 2013. preuzela je dužnost predsjednice Vlade Republike Srpske, koju je obavljala u dva uzastopna mandata.
Na Općim izborima 2018. godine izabrana je za predsjednicu Republike Srpske, a četiri godine poslije i za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Uoči preuzimanja dužnosti u Predsjedništvu BiH, Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo joj je sankcije zbog, kako je navedeno, podrivanja legitimiteta i funkcionalnosti Bosne i Hercegovine. Sankcije su joj uvele i Sjedinjene Američke Države, koje su ih ukinule u listopadu 2025. godine.
Po struci je profesorica engleskoga jezika i književnosti. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci, a magistrirala iz područja diplomatsko-konzularnoga prava.
Kandidaturu za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske najavio je i Nebojša Vukanović, čelnik Liste za pravdu i red.
Vukanović je aktualni zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a u političkom životu prepoznatljiv je kao jedan od najglasnijih oporbenih aktera u ovomu entitetu.
Od 2014. do 2018. godine bio je savjetnik Mladena Bosića, tadašnjega predsjedatelja Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH.
Prvi zastupnički mandat u entitetskom parlamentu osvojio je 2018. godine nakon suradnje sa SDS-om, dok je na izborima 2022. godine kao nositelj liste svoje stranke osigurao i drugi mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Završio je Filozofski fakultet u Nikšiću, u Crnoj Gori.
Koje su ovlasti Predsjedništva BiH?
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jedna je od ključnih državnih institucija.
Članovi Predsjedništva vode vanjsku politiku BiH, sudjeluju u predstavljanju države pred međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama te imaju ovlast za imenovanje veleposlanika i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine.
Predsjedništvo sudjeluje i u pregovorima te zaključivanju međunarodnih ugovora, brine se o izvršavanju odluka Parlamentarne skupštine BiH, predlaže državni proračun te imenuje predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Istina.media
