Nijedna od zemalja koje su u ovom trenutku partneri NATO-a s područja zapadnog Balkana nije pozvana sudjelovati u radu ili biti gost na ovogodišnjem samitu NATO-a. Tamo nema predstavnika ni Bosne i Hercegovine, ni Kosova, ni Srbije. Analitičari smatraju da zapadni Balkan nije u fokusu te da sada sam NATO ima više unutarnjih problema koje mora riješiti.
Bećirović: Izostanak s pozivnice nije gubitak strateškog značaja
„Neprisustvovanje zemalja zapadnog Balkana na NATO samitu ne treba tumačiti kao signal da je regija izgubila strateški značaj za Savez. Naprotiv. Ovogodišnji je samit fokusiran na unutarnju koheziju NATO-a, povećanje izdvajanja za obranu, jačanje strateške odgovornosti za sigurnost, nastavak potpore Ukrajini i odgovor na nestabilnosti na Bliskom istoku”, kaže direktor IFIMES-a Zijad Bećirović.
Dodaje da to za BiH znači da se sigurnosna pitanja ne mogu promatrati odvojeno od unutarnje stabilnosti.
„NATO ostaje otvoren za suradnju s BiH kroz partnerske mehanizme, ali napredak će prije svega ovisiti o sposobnosti domaćih institucija da provode reforme, jačaju funkcionalnost države i grade politički konsenzus o ključnim sigurnosnim prioritetima”, smatra Bećirović.
Pitanja suradnje sa zapadnim Balkanom i pridruživanje zemalja rješavaju se odvojeno, kroz zasebne političke procese. Sasvim je jasno da NATO prolazi kroz duboku reorganizaciju i da se trenutačno bavi samim sobom. Ipak, iz toga se može izvući i važna poruka za BiH.
„Činjenica da zemlje zapadnog Balkana nisu pozvane šalje važnu političku poruku da NATO od država regije očekuje da same riješe unutarnje političke probleme, ubrzaju reforme i pokažu veću sposobnost za regionalnu suradnju. Drugim riječima, fokus nije na proširenju političkog dijaloga sa zemljama zapadnog Balkana, već na konsolidaciji vlastitih kapaciteta u uvjetima sve složenijeg međunarodnog sigurnosnog okruženja”, ističe Bećirović.
Rutte najavljuje ugovore vrijedne desetke milijardi dolara
Generalni tajnik NATO-a Mark Rutte smatra da će samit pokazati kako Europljani poštuju obećanja o povećanju obrambenih troškova kako bi odvratili Rusiju od bilo kakvog napada, a bit će potpisani i ugovori o naoružanju vrijedni desetke milijardi dolara, navodi Oslobodjenje.ba.
Očekuje se da će se čelnici obvezati na nastavak financiranja oružja za borbu Ukrajine protiv ruske invazije. Stvari se moraju posložiti tako da Europa i SAD pronađu kompromis kada je u pitanju izdvajanje sredstava za NATO.
Osim toga, održat će se i brojni bilateralni sastanci na marginama.
„Ovi se sastanci uglavnom fokusiraju na bilateralne agende zemalja. Međutim, budući da se održavaju na marginama NATO-a, na dnevnom redu će biti i pitanja poput obrane i sigurnosti, budućnosti Europe i jačanja europske sigurnosti. Razgovarat će se i o potrošnji na obranu”, najavio je turski direktor za komunikacije Burhanettin Duran.
Zapadni Balkan više nije u središtu pozornosti
S obzirom na promjene koje se događaju i unutar Europe i NATO-a, ali i u ukupnim geopolitičkim odnosima, zemlje zapadnog Balkana moraju brže reagirati i ispunjavati preuzete reforme.
„Savez se istodobno suočava s ruskom prijetnjom, krizama na Bliskom istoku, pitanjem zaštite kritične infrastrukture i zahtjevima za veća europska izdvajanja za obranu – tih famoznih pet posto. U takvom kontekstu zapadni Balkan nije nestao sa strateške mape, ali više nije u centru pažnje kao što je bio prethodnih godina”, upozorava Bećirović.
Istina.media
