Foto: Ilustracija
U Mostaru je danas održana izvanredna sjednica Gradskog vijeća Grada Mostara na kojoj se raspravljalo o sanaciji odlagališta Uborak nakon velikog požara koji je izbio 22. lipnja.
Osim gradskih vijećnika, sjednici su nazočili članovi Stožera civilne zaštite Grada Mostara te ministar trgovine, turizma i zaštite okoliša HNŽ-a Emil Balavac.
Povijest problema i planovi za proširenje odlagališta
Gradonačelnik Mario Kordić u uvodnom se izlaganju osvrnuo na povijest odlagališta. Istaknuo je kako je tijekom mandata Ljube Bešlića bilo predviđeno stvaranje tzv. “sedla”, odnosno proširenje odlagališta za 25 posto bez traženja urbanističke suglasnosti, a taj je prostor popunjen do 2023. godine, prenosi Klix.
Tijekom Kordićeva mandata ishodovana je okolišna dozvola za širenje odlagališta za 2,5 hektara. Međutim, kako bi pokazali dobru volju prema mještanima, odlučeno je da će se tijekom predstojećeg razdoblja sanacije iskoristiti samo 0,6 hektara.
Neslaganja oko rokova i nepoznata nova lokacija
“Prema procjeni struke, potreban je petogodišnji plan za sanaciju i eventualno zatvaranje odlagališta Uborak, dok predstavnici Udruge građana ‘Jer nas se tiče’ traže da krajnji rok za zatvaranje bude tri godine,” izjavio je Koridć osvrćući se na rokove zatvaranja odlagališta.
Trenutačno nije poznato gdje bi se nalazila lokacija novog odlagališta jer Grad Mostar tek očekuje odluke Federalnog ministarstva okoliša i turizma, a još uvijek nije utvrđen ni konačan iznos nastale štete.
Enormni dnevni troškovi
Prema informacijama iznesenim na sjednici, Mostar dnevno izdvaja 21.000 KM za odvoz i istovar otpada na drugim lokacijama. Kada se tomu pridoda višemilijunska šteta na uništenim dijelovima Uborka, dosad izdvojena sredstva županijske Vlade (300.000 KM), Vlade FBiH (300.000 KM) i Vijeća ministara BiH (500.000 KM) predstavljaju nedovoljnu pomoć.
Gradonačelnik Kordić kratko je poručio da su ta su sredstva običan ‘kikiriki’ u usporedbi sa stvarnim razmjerima štete i troškova.
Usklađivanje s federalnim planom i buduća regionalna mreža
Ministar Emil Balavac naglasio je važnost usklađivanja propisa s višim razinama vlasti.
“Županijski plan zbrinjavanja otpada mora se podudarati s federalnim planom. Izgradnju našeg plana pauzirali smo upravo dok ne budemo u potpunosti upoznati s federalnim okvirom.”
Prema trenutačnom planu, u HNŽ-u su predviđena dva centra za gospodarenje otpadom: jedan u Čapljini, koji bi zaprimao otpad iz Čapljine, Neuma, Stoca i Ravnog, te drugi u Mostaru, predviđen za otpad iz ostatka HNŽ-a i ŽZH-a.
Uz to, planirana je izgradnja sortirnica u Konjicu, Širokom Brijegu i Prozoru-Rami te regenerativnih postrojenja u Mostaru koja bi proizvodila energiju za potrebe grada.
Istina.media
