Sarajevski Centar za geopolitička istraživanja (Geopol) očitovao se o Rezoluciji o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini koja u utorak ide na saborsku raspravu, a čiji su tekst nakon višetjednih pregovora usuglasili HDZ i Domovinski pokret. Iz Geopola naglašavaju kako rezolucija svoj zahtjev formalno smješta u okvir europskog puta Bosne i Hercegovine, no upozoravaju da upravo na tom mjestu nastaje duboka politička i pravna proturječnost.
Analitičari Geopola podsjećaju kako je izvorni lipanjski prijedlog Domovinskog pokreta u svojoj suštini tražio treću federalnu jedinicu, otvoreno zagovarao blokadu europskih integracija BiH dok se ne riješi hrvatsko pitanje te pozivao na reviziju državljanstava i sankcioniranje bosanskohercegovačkih dužnosnika.
Kompromisni tekst je od tih radikalnih zahtjeva odustao pa umjesto trećeg entiteta sada traži zasebnu izbornu jedinicu za izbor hrvatskog člana Predsjedništva, dok je blokada europskog puta potpuno izostavljena.
Ipak, u Geopolu smatraju da i ublaženi tekst prelazi granicu koju sam sebi postavlja. Iako u obrazloženju Rezolucije stoji kako se njome ne zadire u unutarnje uređenje BiH niti predlažu rješenja protivna njezinu suverenitetu, isti dokument u operativnom dijelu podržava uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor člana Predsjedništva BiH i poziva na reforme u skladu s načelima federalizma.
„Izborna jedinica za šefa države i načela federalizma nisu tehnička pitanja ni dobrosusjedske fraze, nego ustavna arhitektura i teza o unutarnjem uređenju” navodi se u prijedlogu Rezolucije koja, tvrdeći s jedne strane da ne dira u uređenje susjedne države, a s druge propisujući joj izborni model, izravno opovrgava samu sebe.
Daytonski sporazum kao obveza, a ne ovlaštenje
Osvrćući se na argumente Domovinskog pokreta kako Hrvatska, kao supotpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ima pravo i odgovornost brinuti se o položaju sunarodnjaka, iz sarajevskog centra ističu da taj argument dokazuje suprotno, prenosi Raport.
Općim okvirnim sporazumom za mir Republika Hrvatska se obvezala poštovati suverenu jednakost BiH i suzdržavati se od svakog čina protiv njezine političke neovisnosti.
„Potpis na Daytonu nije ovlaštenje za oblikovanje tuđeg ustavnog poretka, nego pravna obveza da se to ne čini” stoji u Rezoluciji čiju jednostranost Geopol slikovito opisuje pitanjem kako bi Zagreb reagirao da Parlamentarna skupština BiH usvoji rezoluciju o izbornim modelima za Srbe u Hrvatskoj ili joj preporuči načela unutarnjeg preustroja.
Sudar s europskim presudama i rehabilitacija Herceg-Bosne
Druga i još dublja proturječnost odnosi se na europski put BiH. Europski sud za ljudska prava u nizu je presuda, od predmeta Sejdić-Finci do predmeta Pilav, utvrdio da je vezivanje pasivnog biračkog prava za etničku pripadnost i teritorij diskriminatorno. Budući da je provedba tih presuda ključni prioritet iz Mišljenja Europske komisije, ekskluzivna etničko-teritorijalna izborna jedinica samo bi udvostručila postojeći problem.
„Pozivati se na europski put, a predlagati rješenja suprotna presudama europskog suda čija je provedba uvjet tog istog puta, znači tražiti od BiH da istodobno ide naprijed i natrag” navodi se u Rezoluciji.
Posebnu kritiku Geopola pretrpjela je preambula teksta u kojoj se Hrvatska zajednica Herceg-Bosna opisuje kao institucionalni okvir samoobrane, a Hrvatska Republika Herceg-Bosna kao prilagodba mirovnom planu Owen-Stoltenberg. Napominju da o tom pitanju ne odlučuje politička volja, već pravomoćna presuda Haaškog suda u predmetu Prlić i ostali, kojom je utvrđeno da su strukture Herceg-Bosne bile instrument udruženog zločinačkog pothvata.
„Ustavno-pravna integracija i samoukinuće Herceg-Bosne dovršeni su 14. kolovoza 1996. godine” stoji u Rezoluciji. No, u Geopolu zaključuju kako bi za odnose dviju država bilo neusporedivo bolje da je ta preambula, koja pokušava rehabilitirati presuđenu tvorevinu, ostala nenapisana.
Adresa za raspravu bi trebala biti Sarajevo, a ne Zagreb
Iz sarajevskog centra naglašavaju kako sve navedeno ne znači da je pitanje izbora hrvatskog člana Predsjedništva izmišljeno, jer je nezadovoljstvo dijela hrvatskog naroda stvarno i politički važno. Međutim, rješenja koja otklanjaju strah od preglasavanja, a istodobno poštuju presude iz Strasbourga, moraju se tražiti isključivo unutar Parlamentarne skupštine BiH i domaće stručne javnosti.
Reagirajući na izjavu predsjednika DP-a kako ova rezolucija neće promijeniti stanje na terenu već samo šalje poruku, iz Geopola poručuju da je to ujedno i najveći problem ovog dokumenta. Riječ je o poruci političke mobilizacije pred listopadske izbore, a ne o stvarnom rješenju.
„Način na koji službeni Zagreb trenutačno promatra Hrvate u Bosni i Hercegovini zapravo ih tretira kao manjinsku dijasporalnu zajednicu, a ne kao ustavno konstitutivan narod” zaključuje se u priopćenju Geopola.
Istina.media
