Pametno, neustrašivo novinarstvo

PRILJEV NOVCA U BIH Dijaspora održava i gospodarstvo i potrošnju

Dijaspora iz Bosne i Hercegovine, koja živi diljem Europe i svijeta, iz godine u godinu šalje sve više novca u Bosnu i Hercegovinu, a prema mišljenju ekonomista, na taj način dobrim dijelom održava gospodarstvo i domaću potrošnju.

Što pokazuju novi podaci Središnje banke BiH?

Trend sve većeg priljeva novca nastavljen je i u prvom tromjesečju ove godine, kada su ukupni transferi iz inozemstva iznosili 1,326 milijardi maraka, od čega se na doznake odnosi 956,6 milijuna maraka.

Pokazuju to podaci Središnje banke Bosne i Hercegovine dostavljeni Nezavisnim novinama.

Oni potvrđuju rast novčanih doznaka, ali i ostalih tekućih transfera, među koje spadaju i socijalna davanja.

Naime, prema njihovim podacima, u prva tri mjeseca ove godine stiglo je oko 25 milijuna maraka više novca kroz osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva, budući da je u prvom tromjesečju prošle godine taj iznos bio 931,39 milijuna KM.

Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, u prvom tromjesečju ove godine oni su iznosili 370 milijuna KM, od čega se na socijalna davanja odnosi 339,54 milijuna KM, dok su od siječnja do ožujka prošle godine ostali tekući transferi iznosili 314,71 milijun KM, od čega je 287,49 milijuna KM bilo socijalnih davanja.

Zašto su doznake iz dijaspore važne za gospodarstvo BiH?

Ekonomist Igor Gavran ističe da je riječ o uobičajenoj slici priljeva novca iz inozemstva putem doznaka, koji daleko nadmašuje priljev po osnovi stranih ulaganja te potvrđuje kako dijaspora dobrim dijelom održava na životu naše gospodarstvo i domaću potrošnju iznad razine koja odgovara stvarnom životnom standardu.

„Domaćim vlastima očito je lakše osigurati priljev novca iz inozemstva tako što potiču građane na iseljavanje, nakon čega oni šalju novac svojim obiteljima, nego poboljšati poslovno okruženje i poticati investicije ili povratak iseljenih građana“, kaže Gavran.

Dodaje kako je važno napomenuti da je stvarni iznos priljeva po toj osnovi znatno veći jer se značajna sredstva prenose i izvan formalnih novčanih tokova.

Kako građani gledaju na sve veću ovisnost o novcu iz inozemstva?

Snežana Šešlija, predsjednica Udruge građana „Tolerancijom protiv različitosti“ (ToPeeR) ističe da joj ovaj iznos djeluje malen s obzirom na iskustvo iz njezina okruženja, koje potvrđuje da svaka druga obitelj prima barem jednu doznaku iz inozemstva mjesečno.

„Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina – da ćemo doživjeti to da nas uzdržavaju prijatelji i obitelj koji ne žive u Bosni i Hercegovini“, kaže ona, navodeći da mnoge obitelji primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.