Općinski sud u Zenici uputio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o postupku izvanredne uprave u gospodarskom društvu Nova Željezara Zenica, uz poseban zahtjev za donošenje privremene mjere. Zahtjev je upućen 6. srpnja ove godine jer Sud ima ozbiljne dvojbe o tome je li Nikšićev i Lakićev „lex Željezara“ usklađen s Ustavom BiH.
Kronologija spora: Od usvajanja zakona do „neurednog“ prijedloga Vlade
Podsjetimo, Parlament Federacije BiH je 11. lipnja ove godine usvojio Zakon o Novoj Željezari, kojim je Vladi FBiH omogućeno uvođenje izvanredne uprave u ovo većinski privatno poduzeće. Osam dana kasnije, 19. lipnja, Vlada FBiH podnijela je prijedlog za otvaranje postupka izvanredne uprave, no Općinski sud u Zenici taj je podnesak ocijenio neurednim i nedostatnim.
„Ovaj Prijedlog za donošenje privremenih mjera ne sadrži navode niti nudi dokaze iz kojih sud može utvrditi da postoji vjerojatnost da dužnik poduzima ove radnje, niti u čemu bi se mogla ogledati nenadoknadiva šteta i bitno smanjenje vrijednosti dužnika. Kako je ovaj zahtjev puko prepisivanje zakonske formulacije iz članka 14. stavka 4. ZOPVU-a, on se u ovom sadržaju ne može smatrati urednim prijedlogom jer mu sam zahtjev nije ‘određen’, odnosno nedostaju mu činjenice i dokazi“, istaknuto je u obrazloženju rješenja Općinskog suda u Zenici od 29. lipnja ove godine.
Vlada je nakon toga dostavila dopunu koja je sadržavala više od 500 stranica materijala.
Novo je ročište održano 10. srpnja, kada je Općinski sud u Zenici izvijestio javnost da je od Ustavnog suda BiH zatražio ocjenu ustavnosti zakona na temelju kojeg Vlada Federacije traži uvođenje izvanrednih mjera.
„Podnositelj zahtjeva unaprijed naglašava da ZOPVU primjenjuje kao važeći pozitivni propis i da ima ustavnu dužnost primjenjivati ga sve dok Ustavni sud ne odluči drugačije. Ovaj zahtjev ne izražava odbijanje primjene zakona, nego prosljeđivanje ustavnopravnog pitanja o čijem rješenju neposredno ovisi zakonitost odluke koju ovaj sud tek treba donijeti“, naveo je u zahtjevu općinski sudac Dino Aličić.
U istom se dokumentu spominje i podnesak odvjetnika Suada Slipčevića, punomoćnika dužnika, od 25. lipnja 2026. godine, koji je uz izjašnjenje na Prijedlog predlagatelja istaknuo i podredni prijedlog za upućivanje pitanja ustavnosti.
„Ustavne dileme i pitanja koje postavlja punomoćnik dužnika u bitnome su sadržane među već formuliranim ustavnim pitanjima ovog suda te neće biti predmet posebne obrade ni interpretacije“, dodao je zenički sudac.
Zahtjev za privremenu mjeru i zaustavljanje svih postupaka
U prijedlogu za privremenu mjeru zatraženo je da Ustavni sud BiH donese rješenje kojim se privremeno odgađa donošenje odluke po prijedlogu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za otvaranje postupka izvanredne uprave nad društvom Nova Željezara Zenica d.o.o., sve do donošenja konačne odluke o ustavnosti spornog zakona.
Također, zatraženo je da se privremeno odgodi i donošenje odluke u stečajnom postupku koji se vodi kod Općinskog suda u Zenici pod brojem 43 0 St 268975 25 St, a koji se odnosi na prijedlog za otvaranje stečaja, dok Ustavni sud BiH ne donese konačnu odluku o ustavnosti.
Ključni prigovori: Suspenzija pravnih lijekova i ugrožavanje ustavne zaštite
U obrazloženju Zahtjeva za ocjenu ustavnosti sudac detaljno navodi brojne nelogičnosti i sporne odredbe Zakona o Željezari.
„Zakon na više mjesta izričito suspendira pravno djelovanje sudskih odluka i pravnih lijekova, što izravno utječe na standard ustavne zaštite“, naglasio je sudac.
Kao konkretan primjer navodi se članak 54. stavak (5) koji stvara pravnu neusklađenost. Naime, ako sud naknadno odbije odobriti hitno novčano plaćanje koje je upravitelj već izvršio prema nekom dobavljaču, sudska odluka nema nikakav utjecaj na tu isplatu, prenosi Istraga.ba.
„Sud je zakonski spriječen vratiti stvar u prijašnje stanje, čime se njegova kontrolna uloga u potpunosti anulira“, stoji u obrazloženju.
Također, istaknuto je da članak 19. stavak (4), članak 85. stavak (4) i članak 120. stavak (3) propisuju opće pravilo prema kojem žalbe, prigovori, zahtjevi i prijedlozi sudionika ne odgađaju izvršenje odluka, radnji izvanrednog upravitelja niti provođenje plana.
„Time se pravo na žalbu pretvara u običnu formalnost. Do trenutka kada drugostupanjski sud eventualno uvaži žalbu oštećenog vjerovnika ili vlasnika, mjere iz plana restrukturiranja – poput otpisa dugova, prodaje imovine ili prijenosa kapitala – već će se nepovratno provesti u praksi“, upozorio je sudac.
Problem nedefiniranih pojmova i pravna nesigurnost
Nadalje, u zahtjevu se upozorava da Zakon, zbog upotrebe iznimno nepreciznih pojmova, nalaže sudu donošenje ključnih odluka o privatnoj imovini i ugovornim odnosima na temelju ekonomski i pravno fluidnih termina kao što su „sistemske posljedice“, „javni interes“, „nesrazmjeran teret“ i „pravična raspodjela vrijednosti“.
„Zakonodavac propušta definirati egzaktne, mjerljive parametre na temelju kojih bi građani i gospodarski subjekti mogli unaprijed predvidjeti ishod sudskog postupka“, navodi se u dokumentu.
Kada je riječ o sudskoj potvrdi izvanrednog upravitelja kojeg predlaže Vlada, prag kontrole postavljen je izuzetno nisko – odnosno na razinu procjene „ako imenovanje nije očigledno protivno zaštiti vjerovnika, radnika, imovine, neovisnosti postupka ili javnog interesa“.
„Postavlja se pitanje daju li ove jezične konstrukcije sudu preširoko diskrecijsko pravo procjene bez jasnih zakonskih putokaza u situaciji kada sud nije ekonomski stručnjak, odnosno kako to utječe na odnos pravne sigurnosti s ustavnim načelom vladavine prava“, zaključio je sudac u dopisu upućenom Ustavnom sudu BiH.
Istina.media
