Nakon što je tvrtka Lara Natural najavila tužbe protiv aktivista zbog, kako kažu, navodnog širenja neistina o koncesiji, iz Aarhus centra u BiH i Koordinacije udruga upozoravaju da se prijetnjama SLAPP tužbama pokušava obeshrabriti javno propitivanje zakonitosti dodjele koncesije i rada institucija.
SLAPP (Strategic Litigation Against Public Participation – strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti) predstavljaju oblik pravnog pritiska kojim se, prema ocjenama određenih organizacija, moćniji akteri koriste sudskim postupcima kako bi zastrašili novinare, aktiviste, organizacije civilnog društva ili građane koji se bave temama od javnog interesa. Prema riječima Milice Samardžić, izvršne direktorice Udruženja istraživačkih medija Umbrella, cilj takvih postupaka često nije samo zaštita ugleda, nego i stvaranje financijskog i psihološkog pritiska kroz dugotrajne i skupe sudske procese.
„Posljedice često nisu ograničene samo na tužene osobe, već dovode do autocenzure, odustajanja od istraživanja osjetljivih tema i smanjenja građanskog aktivizma. Kada novinari i aktivisti moraju razmišljati o mogućim sudskim troškovima i višegodišnjim postupcima, prostor za slobodno izražavanje i javnu raspravu značajno se sužava“, upozorava Samardžić.
Najava tvrtke Lara Natural, koja je najavila pravne korake protiv onih za koje smatra da iznose neistinite tvrdnje o koncesiji, ocijenjena je kao prijetnja SLAPP tužbom.
Dugogodišnji spor oko koncesije
Podsjetimo, slučaj koncesije za eksploataciju podzemnih voda na lokalitetu Krivića vrtli kod Livna godinama izaziva reakcije javnosti i lokalne zajednice. Mještani upozoravaju da bi ovo moglo ugroziti izvorišta pitke vode od kojih ovisi opskrba Livna i okolnih naselja.
U priopćenju kojim su najavili tužbu iz tvrtke Lara Natural navode da su izradili hidrogeološku analizu utjecaja istraživanja na površinske vode od 17. veljače 2023. godine, kojom je, kako kažu, utvrđeno da planirani istražni radovi nemaju štetan utjecaj na površinske niti izvorne vode. Osvrnuli su se i na postupak koji je pred Općinskim sudom u Livnu pokrenulo Udruženje Aarhus centar BiH, navodeći da je odvjetnica ovog Udruženja dostavila sudu podnesak kojim odustaje od zahtjeva za određivanje mjere osiguranja.
Iz Aarhus centra BiH odgovorili su da sudski postupak nije okončan te da se nastavlja radi utvrđivanja ništavosti ugovora o koncesiji.
Pojasnili su da povlačenje prijedloga za određivanje mjere osiguranja i dijela tužbenog zahtjeva predstavlja procesnu odluku donesenu zbog nemogućnosti da se u toj fazi postupka osigura odgovarajuće sudsko vještačenje, kao i zbog nesrazmjernih troškova daljnjeg vođenja tog dijela postupka.
„To nije priznanje zakonitosti projekta, potvrda tvrdnji društva Lara Natural niti dokaz da istražni radovi ne mogu utjecati na izvore pitke vode“, ističu.
Dalje navode da hidrogeološka analiza koju je naručilo i dostavilo samo društvo Lara Natural predstavlja dokument jedne od stranaka u postupku te da se ne radi o nalazu neovisnog sudskog vještaka. Prema njihovim riječima, hidrogeološka analiza nije isto što i zakonom uređena procjena utjecaja na okoliš te sama po sebi ne daje odgovor na pitanje je li takva procjena bila obvezna, je li javnosti bilo omogućeno sudjelovanje i jesu li prije odobravanja projekta sagledani svi mogući neposredni, posredni i kumulativni utjecaji na okoliš i zdravlje stanovništva.
Iz Općinskog suda u Livnu za Istina media nedavno su potvrdili da je ovaj predmet i dalje otvoren te da je 9. lipnja ove godine doneseno rješenje kojim se prijedlog za određivanje sudske mjere smatra povučenim.
„Tko zapravo upravlja našom županijom?“
Na priopćenje tvrtke Lara Natural reagirali su i iz Koordinacije udruga i neformalnih grupa građana, u kojoj tvrde da je najava pravnih postupaka pokušaj zastrašivanja građana koji ukazuju na pitanja od javnog interesa.
U svom priopćenju navode da koncesionar prije dobivanja koncesije mora dokazati postojanje resursa koji su predmet koncesije te tvrde da su u slučaju Lara Natural postojale brojne nepravilnosti u postupku dodjele i prijenosa koncesije.
„Ministri koji su dva puta, uz blagoslov centara moći, izdavali dozvole za naknadne istražne radove mimo procedure propisane zakonom sada se brane šutnjom prilikom ispitivanja u tužiteljstvu. Sadašnji ministar gospodarstva dovoljno je pismen i upućen u Zakon da mu ne pada na pamet izdavati novo suludo ‘rješenje’ za istraživanje“, stoji u priopćenju.
Koordinacija se pozvala i na izvješće posebnog radnog tijela Vlade HBŽ, koje je, prema njihovim navodima, pobrojalo više grubih kršenja zakona i procedura prilikom dodjele te koncesije, a posebno prilikom sporne preprodaje. U tom izvješću, između ostalog, opisuje se i kako je lažirana javna rasprava.
Istina media već je pisala o ovom izvješću koje je, između ostalog, ocijenilo da prijenos koncesije iz 2018. godine nije bio pravno moguć. Podsjetimo, prvobitna koncesija za istraživanje podzemnih voda na lokalitetu Poljane dodijeljena je 2006. godine tvrtki Dže-Co, nakon čega je projekt preuzela tvrtka Lara Natural iz Livna, čiji su osnivači, prema javno dostupnim podacima, Stipo Marelja, Josip Sužanj i Achaz von Oertzen. Promjenom investitora promijenjena je i lokacija istraživanja pa je umjesto Poljana eksploatacija planirana na lokalitetu Krivića vrtli, između tri glavna izvorišta iz kojih se vodom opskrbljuje lokalno stanovništvo.
„Ako vam je najjači argument činjenica da je tužitelj odustao od traženja privremene mjere zabrane, dok vi nemate ni važeći koncesijski ugovor, onda se postavlja pitanje jeste li dobro odlučili što ste u svih osam osnovanih tvrtki u Livnu zaposlili jednog jedinog pravnika“, navode iz Koordinacije udruga u nastavku priopćenja.
Na ovo je ranije upozoravala i Istina media. Pisali smo da su, prema podacima iz sudskog registra, vlasnici tvrtke Lara Natural d.o.o. Livno Stipo Marelja i Josip Sužanj s udjelima od po 250 KM te Achaz von Oertzen s udjelom od 500 KM. Tvrtka je registrirana na adresi Ulica Gabrijela Jurkića bb u Livnu, gdje je sjedište i više drugih društava povezanih kroz vlasničke ili upravljačke strukture, među kojima su INOMEDIA, O.M.S., OMS Asset Holding, Dolmex te više tvrtki pod nazivom Solbus.
Sama povezanost društava kroz osobe ili adresu registracije ne predstavlja dokaz nepravilnosti, ali je dio poslovnog konteksta oko tvrtke koja je nositelj sporne koncesije.
Koordinacija udruga osvrnula se i na dio priopćenja tvrtke Lara Natural u kojem se navodi da je zbog, kako tvrde, političkih pritisaka povučena suglasnost Gradskog vijeća Livna za koncesiju. Iz Koordinacije smatraju da time tvrtka potvrđuje da nema potrebnu suglasnost Vijeća, dok odbacuju navode o političkom pritisku. Navode da su razlozi za izostanak suglasnosti činjenica da nisu ispunjeni uvjeti koje je Gradsko vijeće postavilo još prije više od 15 godina. Tvrtka Lara Natural, s druge strane, tvrdi da vijećnici nisu saslušali sve argumente i da su odluke donesene pod utjecajem pritisaka.
Iz Udruge kažu da će i dalje nastaviti propitivati rad javnih institucija i pravosuđa te postavljaju pitanje: „Tko zapravo upravlja našom županijom?“
Ukazali su i na istragu koja se vodi u Županijskom tužiteljstvu u Livnu, pitajući zbog čega postupajuća tužiteljica tri godine drži u ladici kaznenu prijavu za koncesiju Lara Natural.
Podsjetimo, zbog sumnji u zakonitost dodjele koncesije Županijsko tužiteljstvo u Livnu od 2025. godine vodi istragu protiv bivših ministara gospodarstva HBŽ Dijane Puzigaće i Miloša Bauka te pomoćnika ministra Mate Šiška, nakon kaznene prijave koju je 2023. podnijela Građanska inicijativa „Zaštitimo izvore Mandeka Livno“, o čemu je Istina media također ranije pisala.
300 aktivnih tužbi za klevetu
Najnoviji podaci kojima raspolažu medijske organizacije i organizacije koje prate stanje medijskih sloboda pokazuju da u Bosni i Hercegovini postoji oko 300 aktivnih tužbi za klevetu, od kojih gotovo trećina ima karakteristike SLAPP tužbi, što ukazuje na to da ovaj oblik pravnog pritiska postaje sve izraženiji. Prema riječima Milice Samardžić, izvršne direktorice Udruženja istraživačkih medija Umbrella, najčešći tužitelji su političari, nositelji javnih funkcija, javna poduzeća, gospodarska društva i pojedinci koji raspolažu značajnim financijskim i institucionalnim resursima.
Njihov položaj omogućava im, dodaje, da kroz sudske postupke vrše dodatni pritisak na novinare i medije.
„Ishodi postupaka su različiti. Određeni broj tužbi bude odbijen ili okončan u korist novinara, ali i tada ostaju značajni troškovi, utrošeno vrijeme i psihološki pritisak. Upravo zbog toga uspjeh SLAPP tužbe ne mjeri se samo sudskom presudom, već i njezinim odvraćajućim učinkom na slobodu medija“, kaže Samardžić.
Prema njezinim riječima, BiH treba slijediti europske standarde i preporuke Europske komisije u području zaštite od SLAPP tužbi. Potrebno je, tvrdi, prije svega uvesti mehanizme za rano prepoznavanje i brzo odbacivanje očito neosnovanih ili zlonamjernih tužbi čiji je cilj zastrašivanje, a ne zaštita prava.
Pored toga, važno je propisati mogućnost sankcioniranja zlouporabe prava na pristup sudu, uključujući obvezu naknade troškova postupka od strane tužitelja kada se utvrdi da je riječ o SLAPP tužbi.
„Neophodno je i kontinuirano educirati suce i pravosudne aktere o karakteristikama ovih postupaka, kao i osigurati dostupnu pravnu pomoć novinarima, aktivistima i organizacijama civilnog društva koje se suočavaju s ovakvim pritiscima. Na kraju, učinkovita zaštita od SLAPP tužbi nije pitanje privilegiranja novinara ili aktivista“, kaže Samardžić.
Zaključuje da je to pitanje zaštite javnog interesa i očuvanja prostora za slobodno informiranje, kritičko mišljenje i demokratski dijalog.
Z. Đelilović/Istina.media
