Pametno, neustrašivo novinarstvo

AMERIČKI ISTRAŽITELJI U DERVENTI Počelo saslušavanje bivših logoraša iz Rabića i Doma JNA

Foto: Logor kod Dervente/ Arhiva/ Nezavisne novine

Grupa američkih istražitelja u ponedjeljak, 20. srpnja, počela je u Derventi saslušavati bivše logoraše koji su tijekom rata bili zatočeni u logorima Rabić i Dom JNA, potvrdilo je Udruženje logoraša Derventa.

Prema informacijama Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), pet američkih istražitelja će sljedećih dana, uz posredovanje Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), u Osnovnom sudu u Derventi uzeti iskaze osam bivših logoraša.

Radio Slobodna Evropa (RSE) zatražio je komentar od američkog Ministarstva pravosuđa, koje nije željelo potvrditi niti negirati da vodi istragu. Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, SIPA i Veleposlanstvo SAD-a u BiH nisu odgovorili na upit RSE o detaljima posjeta.

Sumnje u promjenu identiteta i bijeg u SAD

Predsjednik Udruženja logoraša Derventa Drago Knežević rekao je za RTRS da američke istražitelje zanimaju događanja u logorima tijekom 1992. godine te da postoji sumnja da su se pojedine osobe koje se dovode u vezu sa zločinima nakon rata odselile u SAD i na taj način izbjegle odgovarati za zločine.

“Oni su izabrali osam logoraša. Što se tiče osumnjičenih, postoji sumnja da su se pojedini iselili u SAD, da su mijenjali imena i prezime. Mislili su da ih pravda neće stići”, rekao je Knežević.

Dodao je da je ovo prvi put da američki istražitelji i tužitelji dolaze u Derventu kako bi prikupili svjedočenja o stradanju srpskih civila.

Raniji slučajevi uključivanja američkih vlasti

Ovo nije prvi slučaj u kojem su američke vlasti bile uključene u predmet ratnih zločina počinjenih na području Dervente. Bivša pripadnica Hrvatskog vijeća obrane (HVO) Azra Bašić uhićena je 2011. godine u američkoj saveznoj državi Kentucky, gdje je živjela pod imenom Isabella Bashich, nakon čega je izručena Bosni i Hercegovini.

Sud BiH ju je 2018. godine pravomoćno osudio na 14 godina zatvora za ratne zločine nad srpskim civilima i ratnim zarobljenicima počinjene od travnja do lipnja 1992. godine na području Dervente. Prema presudi, Bašić je proglašena krivom za ubojstvo civila Blagoja Đuraša, kao i za fizičko i psihičko zlostavljanje zatočenika u Domu JNA u Derventi. Sud je utvrdio da su zatvorenici bili izloženi teškom zlostavljanju i ponižavanju, uključujući premlaćivanja i druge oblike nečovječnog postupanja.

Osim Bašić, iz SAD-a je 2015. godine Bosni i Hercegovini izručen i Almaz Nezirović, kojemu je kasnije pred Sudom BiH suđeno za ratne zločine nad srpskim civilima zatočenim u logoru Rabić kod Dervente. Osuđen je na dvije godine zatvora.

Ratna zbivanja i zatočenički objekti u Derventi

U proljeće 1992. godine Derventa je bila poprište borbi između snaga Jugoslavenske narodne armije (JNA) i srpskih vojnih formacija s jedne strane, te Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i jedinica Teritorijalne obrane BiH, koje su kasnije integrirane u Armiju RBiH, s druge strane.

U više pravomoćnih presuda Suda Bosne i Hercegovine utvrđeno je da su u tom razdoblju srpski civili i ratni zarobljenici bili zatvarani u više objekata, među kojima su Dom JNA, hangar Rabić, Silos u Polju i škola u Poljarima. Sud je utvrdio da su zatočenici u tim objektima bili izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, premlaćivanju, ponižavanju, uskraćivanju hrane i prisilnom radu, dok su pojedini izgubili život ili zadobili teške ozljede.

U presudama se navodi i da su zatočenici u Domu JNA bili prisiljavani da hodaju bosi po staklu, ližu krv, jedu novčanice tadašnjih jugoslavenskih dinara, dok su neki premlaćivani do gubitka svijesti ili ubijeni. Osim Doma JNA i logora Rabić, u sudskim postupcima spominju se i zatočenički objekti u Polju i Poljarima, kroz koje su tijekom 1992. godine prošli srpski civili.

Pred domaćim pravosuđem vođeni su i još se vode postupci za ratne zločine počinjene na području Dervente, među kojima je i predmet protiv Damira Lipovca, pripadnika HVO-a, koji je pravomoćno osuđen na sedam godina zatvora nakon što je izručen iz Nizozemske 2015. godine.

Istina.media