Alarmantan rast nasilja u obitelji i nasilja nad ženama razlog je za osmu izvanrednu tematsku sjednicu Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije održanu pod nazivom „Mehanizmi zaštite od nasilja u obitelji i nasilja nad ženama na razini HNŽ/K“.
Predstavnici zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti, centara za socijalni rad i nevladinog sektora suglasni su da je riječ o ozbiljnom društvenom problemu koji zahtijeva zajedničko djelovanje svih institucija.
49 povratnika
Ministar unutarnjih poslova HNŽ-a Mario Marić upozorio je da podaci ukazuju na zabrinjavajuću ekspanziju nasilja, ali je naglasio kako odgovornost ne može biti na samo jednom resoru.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, od siječnja do srpnja 2025. godine evidentirano je 47 kaznenih djela nasilja u obitelji, dok su u istom razdoblju 2026. godine registrirana čak 109 slučaja. Posebno zabrinjava činjenica da je među 108 evidentiranih počinitelja njih 49 povratnika u činjenju ovih kaznenih djela. Marić je istaknuo da policija radi na unaprjeđenju terenskih timova koji postupaju u slučajevima nasilja te pozdravio uvođenje elektroničkog nadzora kao dodatnog mehanizma kontrole počinitelja.
Inicijatorica održavanja tematske sjednice, zastupnica Vesna Šunjić, ocijenila je da žene i djeca danas nisu sigurniji nego ranije te upozorila na niz sustavnih slabosti.
Među ključnim problemima izdvojila je nepostojanje jedinstvenih mjera postupanja svih institucija, ali i izostanak stručne podrške profesionalcima koji svakodnevno rade sa žrtvama nasilja.
Naglasila je da je Vladi dostavljen akcijski plan usmjeren na jačanje svijesti o suzbijanju nasilja i unaprjeđenje podrške žrtvama, uz poruku da institucije moraju voditi računa o ženama i nakon njihova izlaska iz sigurnih kuća.
Glavni županijski tužitelj Željko Kovač rekao je da Tužiteljstvo ostvaruje vrlo dobru suradnju s nevladinim organizacijama i centrima za socijalni rad, ali da statistike pokazuju kontinuirani rast prijava. Prema njegovim riječima, broj prijavljenih slučajeva nasilja eksponencijalno raste od 2022. godine, dok je u prvih šest mjeseci 2026. godine evidentirano 130 kaznenih djela nasilja u obitelji. Kao jedan od najvećih problema izdvojio je odustajanje žrtava od prijava i svjedočenja.
Kovač je naveo da je tijekom ove godine zaprimljeno više od 30 kaznenih prijava zbog kršenja izrečenih zaštitnih mjera te poručio da će Tužiteljstvo ustrajati na strožoj kaznenoj politici. Također je podsjetio na aktivnosti koje se provode, među kojima su obuke o incidentima motiviranima predrasudama, stručno usavršavanje pedagoga u području maloljetničke delinkvencije te rad na uspostavi jedinstvene baze podataka.
Predsjednik Županijskog suda Zoran Krtalić ocijenio je da je kaznena politika blaga, ali je istodobno naveo da uvjetne osude ostvaruju učinak u približno 90 posto slučajeva.
Govoreći o sudskoj praksi, kazao je da su u prvih šest mjeseci evidentirane dvije žalbe na prvostupanjske presude, osam žalbi na odluke o pritvoru te dvanaest žalbi na izrečene mjere zabrane.
Kao jedan od najvećih izazova izdvojio je činjenicu da žene često odustaju od svjedočenja, što dodatno otežava dokazivanje kaznenih djela, a upozorio je i da se u postupcima često zanemaruju pasivno oštećene osobe, prije svega djeca koja također trpe posljedice obiteljskog nasilja.
Krtalić je potvrdio da se uskoro očekuje donošenje presude u predmetu ubojstva Aldine Jahić.
Predstavnica Centra za socijalni rad Antonia Novak istaknula je da su strah i ekonomska ovisnost najčešći razlozi zbog kojih žrtve odustaju od prijavljivanja nasilja ili odustaju od postupka.
Ekonomska (ne)ovisnost žena
Na značaj ekonomskog osnaživanja žena ukazala je i Tea Rebac Mikulić iz organizacije Žene BiH. Podsjetila je da na području Bosne i Hercegovine djeluje osam sigurnih kuća te naglasila da su djeca, bilo izravno ili neizravno, gotovo uvijek žrtve obiteljskog nasilja.
Institucijama je uputila jasnu poruku da svojim postupanjem ne smiju dopustiti da žene izgube povjerenje u sustav zaštite.
Tijek rasprave pokazao je da su sudionici suglasni kako se borba protiv nasilja ne može svesti isključivo na policijsko ili pravosudno djelovanje. Kao prioriteti izdvojeni su jačanje međuinstitucionalne suradnje, uspostavljanje jedinstvenih baza podataka, učinkovitija zaštita žrtava, dosljedno provođenje zaštitnih mjera te stvaranje uvjeta za ekonomsku neovisnost žena nakon izlaska iz nasilnog okruženja.
Usvojeni zaključci
Nakon sadržajne i konstruktivne rasprave jednoglasno su usvojeni sljedeći zaključci:
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije konstatira da nasilje u obitelji i nasilje nad ženama predstavljaju ozbiljan društveni, sigurnosni i pravni problem koji zahtijeva kontinuirano, koordinirano i mjerljivo djelovanje svih nadležnih institucija.
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije zadužuje Vladu HNŽ-a da, putem nadležnih ministarstava, a u suradnji s Koordinacijskim tijelom i Gender centrom Federacije BiH, izradi i Skupštini dostavi prijedlog dvogodišnjeg županijskog Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji HNŽ-a, a koji je u skladu s člankom 72. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama Federacije BiH (2025.).
Skupština Hercegovačko-neretvanske županije zadužuje Vladu HNŽ-a da, prilikom izrade proračuna, planira posebna sredstva za županijski Program mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji HNŽ-a, uključujući programe podrške žrtvama nasilja, sigurne kuće, savjetovališta te psihološku i pravnu pomoć.
Nakon što Koordinacijsko tijelo Vlade Hercegovačko-neretvanske županije izradi Program mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama, a isti usvoje Vlada Hercegovačko-neretvanske županije i Skupština Hercegovačko-neretvanske županije, zadužuju se sve relevantne institucije, ustanove i organizacije civilnog društva koje budu prepoznate Programom mjera da, u međusobnoj suradnji i u skladu sa svojim nadležnostima, planiraju i provode aktivnosti, javne kampanje i edukativne programe usmjerene na prevenciju nasilja u obitelji i nasilja nad ženama te da Koordinacijskom tijelu dostavljaju redovita polugodišnja izvješća o realizaciji predviđenih aktivnosti. Koordinacijsko tijelo obvezno je jednom godišnje podnijeti objedinjeno izvješće o svom radu i realizaciji Programa mjera Vladi Hercegovačko-neretvanske županije i Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije.
Predlaže se Koordinacijskom tijelu Vlade Hercegovačko-neretvanske županije da prilikom izrade Programa mjera za prevenciju, zaštitu i borbu protiv nasilja u obitelji i nasilja nad ženama razmotri i predvidi uspostavu dodatnih anonimnih načina prijave nasilja, uključujući izradu digitalne platforme koja bi omogućila i zajamčila anonimnost i sigurnost prijavitelja nasilja u HNŽ-u.
M.Zukanović/Istina.media
