Vijeće je na sjednici održanoj 4. i 5. ožujka 2026. dalo suglasnost za uspostavljanje Pravosudne mreže za komunikacije i medije, a na sjednici 15. i 16. srpnja usvojeno je i formiranje liste članova Mreže, koordinatora te liste sudaca i tužitelja za suradnju s medijima.
Primarna uloga Mreže jest, pojasnili su iz VSTV-a, usmjeravati i savjetovati o pitanjima u vezi s medijskom komunikacijom. Cilj je pravosudnim institucijama osigurati savjetodavnu potporu u provedbi zahtjevnijih komunikacijskih aktivnosti. Kao primjer navode predmete od posebnog interesa za javnost, dok će, tvrde, svakodnevne komunikacijske aktivnosti i dalje obavljati neovisno, koristeći se vlastitim kapacitetima i resursima, u skladu s pozitivnim praksama i uz potporu dosad razvijenih komunikacijskih alata.
Jedan od ciljeva Mreže, dodali su iz VSTV-a, jest osigurati medijima i javnosti relevantne sugovornike iz pravosuđa kako bi bolje razumjeli procese unutar pravosudnog sustava.
Novinarka Inforadara Amra Brkić-Čekić smatra da formiranje ovog tijela može biti važan korak prema većoj otvorenosti pravosuđa, ali samo ako ne ostane na razini formalne odluke.
„Ako suci i tužitelji, koji su dio Pravosudne mreže, budu dostupni samo kada žele promovirati rezultate svoga rada, a ne i kada javnosti treba objasniti odluke u predmetima od javnog interesa, onda ne znam koliko će ova mreža ostvariti svoj cilj”, navodi Brkić-Čekić.
Iz VSTV-a pojašnjavaju da se Pravosudna mreža sastoji od triju segmenata. Prvi segment čine članovi Mreže, i to članovi Vijeća, suci svih referada i tužitelji, komunikacijski stručnjaci iz VSTV-a BiH i pravosudnih institucija te predstavnici odjela Tajništva VSTV-a BiH. Drugi segment čine suci i tužitelji za suradnju s medijima, odnosno nositelji pravosudnih funkcija zaduženi za komunikaciju s medijima o jasno definiranim temama.
„Sva komunikacija realizira se u skladu sa zakonskim propisima, bez ugrožavanja procesa koji su u danom trenutku aktualni”, kažu iz VSTV-a. Dodaju da će na listi, koja će biti javno dostupna, biti 15 sudaca i tužitelja.
Treći segment čine koordinatori, zaposlenici VSTV-a BiH komunikacijske struke, koji će biti zaduženi za cjelokupan proces koordinacije rada Mreže.
Sličan stav s Amrom Brkić-Čekić dijeli i urednica portala Impuls Jelena Jevđenić, koja smatra da bi ova inicijativa mogla olakšati rad novinarima, posebno imajući u vidu da se svakodnevno suočavaju s izostankom odgovora institucija.
„Ova inicijativa pokazuje veću transparentnost i otvorenost prema javnosti”, kaže Jevđenić.
Da će ključ biti u primjeni, smatra i novinar magazina Buka i DW-a Slađan Tomić. On podsjeća da je VSTV i ranije usvajao kvalitetna komunikacijska rješenja, ali da su rezultati često izostajali, piše Detektor.
Tomić ocjenjuje da je Komunikacijska strategija VSTV-a BiH kvalitetan dokument, ali da je njezina implementacija u praksi često nezadovoljavajuća. Kao član novinarske radne skupine u vrijeme dok je VSTV-om predsjedao Halil Lagumdžija, prisjeća se da je novinarima tada objašnjeno kako je za slanje novinarskog upita dovoljno dostaviti e-mail s pitanjima i pojasniti što se konkretno traži.
„Nedavno sam, radeći jedno istraživanje, poslao upite svim sudovima u BiH. Od većine sudova i tužiteljstava dobio sam odgovore, osim od jednog suda, koji mi je poslao akt u kojemu navodi da nisam podnio zahtjev za pristup informacijama, da u dopisu nije navedena moja adresa i slično. Prema Komunikacijskoj strategiji VSTV-a, pravosudna institucija ne bi smjela tako postupiti jer nisam ni podnio zahtjev prema Zakonu o slobodi pristupa informacijama, već običan medijski upit. Dakle, praksa je različita. I ranije mi se događalo nešto slično, ali nakon što institucijama ukažem da je takvo postupanje u suprotnosti s Komunikacijskom strategijom, mojemu zahtjevu uglavnom bude udovoljeno”, kaže Tomić.
Na pitanje kako će funkcionirati lista sudaca i tužitelja za suradnju s medijima, iz VSTV-a odgovaraju da je njezin cilj upravo osigurati javnosti i medijima stručne sugovornike iz različitih područja prava.
„O konkretnim temama, koje su od posebnog interesa za javnost, nositelji pravosudnih funkcija s liste sudaca i tužitelja za suradnju s medijima bit će na raspolaganju medijima kako bi pridonijeli da informacije budu točno i pravodobno plasirane. Nositelji pravosudnih funkcija bit će na raspolaganju kako bi pojasnili tijek određenih procesa, tumačili nadležnosti institucija i slično”, pojasnili su iz VSTV-a.
Napominju da je riječ o tijelu koje je tek uspostavljeno i čija se operacionalizacija očekuje u idućih nekoliko mjeseci.
Tomić, međutim, smatra da ostaje otvoreno pitanje koliko će suci i tužitelji biti spremni preuzeti tu ulogu.
„Bilo bi korisno da postoji javno dostupna lista na kojoj bi bilo jasno navedeno tko su suci i tužitelji te za koja su pravna područja specijalizirani”, kaže Tomić, dodajući da medijima danas nedostaju sugovornici iz pravosuđa jer se o pravnim pitanjima u javnosti uglavnom oglašavaju odvjetnici, a gotovo nikad suci i tužitelji.
Govoreći o ranijim iskustvima s mehanizmima koje je pravosuđe uspostavljalo radi bolje komunikacije s novinarima, Tomić podsjeća na kontakt-točke za sigurnost novinara, za koje smatra da nisu dale očekivane rezultate.
„Iz primjera kontakt-točaka za sigurnost novinara vidjeli smo da one nemaju neki poseban učinak. Iz mojeg iskustva pokazale su se prilično neupotrebljivima, neučinkovitima i, na kraju, besmislenima. Jedino što smatram pozitivnim jest to što sada postoji tužitelj kojemu je zadatak komunicirati s novinarima. To barem psihološki znači, jer imate osjećaj da postoji netko tko će saslušati vaš slučaj”, zaključuje Tomić.
Istina.media
