Foto: Ilustracija/ Mostar
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je potvrdilo kako novi zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova neće biti donesen tijekom ove godine. S obzirom na dosadašnji tijek događaja i stavove nadležnih institucija, sve je izglednije da će se cjelokupan proces popisa stanovništva provesti tek 2031. godine.
Spomenute informacije proizlaze iz službenog odgovora Vijeća ministara BiH koji je usvojen na prijedlog Agencije za statistiku BiH, a kao odgovor na zastupničko pitanje koje je uputila Rejhana Dervišević, zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, kako prenose Nezavisne novine.
Europski standardi i referentne godine
Statističke institucije u zemlji nastoje uskladiti svoje prakse i metodologije s propisima i zahtjevima Europske unije, što predstavlja ključnu obvezu u procesu europskih integracija. Relevantna uredba EU-a jasno definira da su godine koje završavaju znamenkom 1 ujedno i referentne godine namijenjene provedbi popisa stanovništva.
“U skladu s navedenim, aktivnosti na izradi zakona bit će moguće i potrebne u kasnijem razdoblju, a ne u ovome trenutku”, navedeno je u službenom odgovoru Vijeća ministara BiH, u kojem ipak nisu iznijeli nikakve podatke o tome zbog čega popis nije proveden 2021. godine.
Zastupnički upiti i vremenski rok
Zastupnica Rejhana Dervišević još je 13. veljače 2026. godine uputila niz službenih pitanja nadležnim institucijama. Glavni fokus njenog interesa bio je saznati planira li Vijeće ministara tijekom tekuće godine inicirati donošenje novog zakonskog okvira za popis te hoće li isti biti usvojen u tekućem kalendarskom razdoblju.
Također je zanimala i problematika eventualnih institucionalnih ili tehničkih prepreka koje bi mogle kočiti donošenje zakona i samu provedbu popisa. Nakon nekoliko mjeseci čekanja, Vijeće ministara BiH utvrdilo je odgovor u kojem stoji da “u tekućoj 2026. godini nije planirano pokretanje niti donošenje novog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH”.
Složenost pripremnih procesa i propisi
Iz Vijeća ministara pojašnjavaju da su razlozi za ovakvu dinamiku povezani s važećim propisima Europske unije, statističkom praksom u državi i regiji, ali i s brojnim tehničkim preprekama te nužnim predduvjetima. Priprema ovako složenog statističkog projekta zahtijeva godine rada.
“Razlozi za to proizlaze iz važećih regulativa Europske unije, statističke prakse u BiH i regiji, tehničkih prepreka te neophodnih preduslova. Priprema popisa stanovništva izuzetno je složena, skupa i dugogodišnja statistička aktivnost. Ona, osim statističkih institucija, obuhvata i čitav niz drugih tijela državne uprave te učesnika na različitim nivoima vlasti”, izjavili su iz Vijeća ministara BiH.
Metodološki slijed i donošenje zakona na kraju procesa
Zbog međusobne povezanosti svih sudionika, pripremne radnje moraju pratiti strogo utvrđen redoslijed. Nemoguće je na samom početku provoditi korake koji zahtijevaju potpuno usuglašen i dovršen proces priprema.
“Na početku procesa nije moguće sprovoditi aktivnosti koje podrazumijevaju da je cjelokupan proces priprema već usaglašen i dovršen. Zakon o popisu jedna je od takvih aktivnosti te se on donosi na samom kraju višegodišnjih priprema. Tek kada je potpuno izvjesno da više neće biti bitnih izmjena u brojnim metodološkim, organizacijskim, tehničkim i logističkim rješenjima, ti se elementi unose u tekst zakona. Stoga bi obrnuti proces, koji bi započeo izradom zakona, bio tehnički neizvedljiv te kontraproduktivan i štetan za sam proces”, pojasnili su iz Vijeća ministara BiH.
Detaljna usklađenost i utvrđivanje datuma
Dosadašnja praksa pokazuje da se zakon usvaja tek onda kada su sve pojedinosti detaljno dogovorene i usuglašene konsenzusom svih uključenih institucija.
“To uključuje: utvrđivanje datuma početka popisa i popisnih pitanja, izradu svih relevantnih metodoloških i organizacijskih dokumenata, detaljno razrađen budžet i izvore finansiranja, izradu vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova i sprovođenje probnog popisa radi testiranja predloženih rješenja”, istaknuto je u odgovoru koji je utvrdilo Vijeće ministara.
Bilo kakve naknadne promjene zahtijevale bi ponovne izmjene zakonskih odredbi, što u trenutnim političkim okolnostima predstavlja nesigurnu opciju.
Kontinuitet statističkih procjena
Iz institucija napominju da se ovakav model primjenjivao i ranije prilikom donošenja prethodnog zakona o popisu, a identična praksa postoji i u drugim državama.
Bez obzira na trenutačni zastoj u provođenju samog popisa, statističke agencije nastavljaju redovito izrađivati brojne podatke vezane uz statistiku rođenih i umrlih, kao i važne procjene i projekcije ukupnog broja stanovnika na svim administrativnim razinama.
Kritike o nedostatku političke volje
Zastupnica Rejhana Dervišević smatra da popis stanovništva ni u kojem slučaju ne bi smio biti političko pitanje, no istodobno izražava uvjerenje da u Bosni i Hercegovini nedostaje stvarna politička volja za njegovu provedbu.
“Popis je osnovni alat za razvoj države. Posljednji popis je urađen 2013. godine, a sve ono što se poslije planirano, od budžeta, preko strategija za zapošljavanje, obrazovanje, zdravstvo, sve se temeljilo na podacima iz 2013. A javno se iznose podaci o masovnom odlasku mladog i radno sposobnog stanovništva. Znači, ono što je činjenica jeste da bez novog popisa nemamo ni uvid koliko nas živi u BiH, niti u starosnu strukturu. Ili, gdje su žarišta depopulacije, odnosno odakle ljudi masovno odlaze”, izjavila je Dervišević za Nezavisne novine.
Propušteni popisni krug i dugogodišnje kašnjenje
Demograf Aleksandar Majić izjavio je kako bi bio iznimno zadovoljan kada bi se popis u zemlji uspio provesti tijekom 2031. godine, podsjećajući da je posljednji proveden još 2013. godine, čime je već sada prošao predug vremenski period.
“Mi smo definitivno propustili popisni krug i sigurno nećemo obaviti popis do četvrte decenije u ovom vijeku. Sigurno ga neće biti sljedeće godine, ili 2028, jer nema efekta – ne možemo komparirati podatke, recimo, sa Hrvatskom. Generalno, pripreme za sam popis traju najmanje četiri godine. To je ogroman proces”, kazao je Majić za Nezavisne novine.
Istina.media
