Pametno, neustrašivo novinarstvo

IZOSTANAK ETIKE U MEDIJIMA Kako je najveća planinarska tragedija BiH postala mamac za klikove i govor mržnje

Skupina od sedam planinara iz Bosne i Hercegovine uspinjala se na Elbrus kada ih je zahvatilo naglo pogoršanje vremena. Prema ruskim informacijama i medijskim izvješćima, poginulo je petero državljana BiH, članova ekspedicije iz Zenice. Otežani vremenski uvjeti usporili su potragu i izvlačenje tijela.

“Ovo mi je najteži let u životu, ali sam znao da upravo ja moram biti na ovom letu i otići po svoje momke, braću i prijatelje”, priča za Detektor Kenan Hrustanović, načelnik Stanice Gorske službe spašavanja (GSS) Zenica, dok čeka let za Rusiju.

Emocije su, kaže, pomiješane jer je 17. srpnja ispratio svoje kolege u Rusiju, a sada ide po njih. Preživjeli spasitelji su “dobro”, ali, prema njegovim riječima, nisu svjesni cijele situacije. Hrustanović priča kako ih jedva čeka vidjeti, zagrliti i reći im da nisu sami, da su njegov ponos i heroji.

“Kako prethodnih noći nikako nisam mogao spavati, tako mi je došlo da čitam društvene mreže (komentare) i zaboljelo je…”, kaže Hrustanović i navodi da ne razumije medijsku potrebu za kreiranjem sadržaja zbog klikova i pregleda jer je, prema njemu, u pitanju najveća tragedija u povijesti planinarstva BiH.

Na društvenim mrežama prvotno se pojavila necenzurirana snimka na kojoj se vide tijela planinara. Detektor je analizirao medijsko izvještavanje u Hrvatskoj o ovom događaju, kao i komentare na društvenim mrežama koji predstavljaju govor mržnje. Struka smatra da je veoma problematično što se tragični događaji iskorištavaju za senzacionalizam te poziva na poštovanje etičkoga kodeksa.

Slađan Tomić, novinar portala Buka, kaže da mediji u BiH vrlo često, katastrofalno, nedopustivo i krajnje neprofesionalno izvještavaju o tragedijama. Objavljuju pojedine detalje, kako kaže, koji nemaju nikakav javni interes, posebice iz istrage prije nego što se ona završi.

“Mediji često griješe kada se utrkuju tko će prije objaviti identitet stradalih ljudi, bilo u nekim pucnjavama, bilo u prirodnim katastrofama… Dakle, tu nikakvog javnog interesa nema. To je jedna obična bitka za senzacionalizam, koju profesionalni mediji moraju prestati voditi”, kaže Tomić.

Detektor je analizom utvrdio da su pojedini mediji u Hrvatskoj koji su izvještavali o ovoj tragediji koristili senzacionalističke naslove kako bi privukli pozornost čitatelja, ne vodeći računa o etici izvještavanja o tragičnim događajima. Komentari na društvenim mrežama vrijeđali su stradale planinare u Rusiji.

Selma Fukelj, novinarka Mediacentra Sarajevo, objašnjava da je postala navika da nakon tragičnih događaja mediji, odnosno novinari vrlo često odstupaju od profesionalnih standarda te da počnu objavljivati neprovjerene informacije uz grafičke prikaze i senzacionalističke naslove.

Fukelj kaže da je u BiH većina medija izvještavala profesionalno, uz određenu dozu suzdržanosti, a razlozi za to mogu biti nedostatak informacija. Većina portala, prema analizi Mediacentra, stavljala je fokus na identitete nastradalih, vremenske uvjete u kojima se nesreća dogodila, spasilačke akcije i reakcije koje su uključivale i izjave planinarskih društava i planinara koji su, između ostaloga, podijelili i svoja iskustva penjanja na najviši vrh Europe.

“Ono što je u ovom slučaju bilo primjetno i što posebno zabrinjava jesu komentari na društvenim mrežama. Moram napomenuti da je riječ o smrti petero ljudi iz BiH i da smo upravo na takvoj informaciji primijetili velik broj uvredljivih komentara i govora mržnje koji su preplavili društvene mreže”, rekla je Fukelj.

Navodi da se kao društvo trebamo zapitati kada smo postali toliko neempatični i željni da kažemo nešto, iako nam tema ni u najmanju ruku nije bliska.

“Zamjerka koja se u ovom slučaju treba pripisati medijima jest moderacija komentara. Mediji bi unaprijed trebali osigurati adekvatne resurse za moderaciju komentara, posebice kod tema za koje je poznato da bi mogle izazvati govor mržnje, vrijeđanje ili govor koji narušava dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji”, objasnila je Fukelj.

Feđa Kulenović, viši asistent na Katedri za informacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Sarajevu (UNSA), kaže da videosadržaj treba proći ozbiljan proces verifikacije i mjerenja važnosti za javni interes.

“U slučajevima kao što je ovaj i mnogi drugi, mjerenje važnosti za javnost često se neopravdano uzima kao štit. Dodatni problem predstavlja verifikacija autentičnosti sadržaja. Ništa od toga se u ovom slučaju nije dogodilo i pokazana je potpuna odsutnost bilo kakve etike”, govori Kulenović.

Objašnjava da, s jedne strane, postoje istinske potrebe publike da zna, razumije i osjeća.

“Ovakav je pristup upravo razlog zašto se neke medijske kuće, ne novinari i novinarke, kriju iza publike u nedonošenju ispravnih odluka”, objašnjava Kulenović.

Tomić kaže da bi se trebalo posebno voditi računa o tome što je od javnog interesa i ima li potrebe za objavljivanjem fotografija s mjesta nesreće.

“Imao sam osobno obiteljsko iskustvo i tražio sam da se te fotografije uklone zato što ne postoji nikakav javni interes, a na obitelj može djelovati samo retraumatizirajuće. Ne nosi se svatko na isti način s takvim stvarima. Obitelji bi trebalo lišiti takvih iskustava, takvih posljedica uzrokovanih novinarskom nepažnjom”, kaže Tomić.

Semir Šabić, bivši pripadnik GSS-a i novinar, za Detektor je ispričao da je imao priliku učiti zajedno sa stradalim spasiteljima, s njima vježbati tehnike spašavanja u teškim i zahtjevnim uvjetima, ali i da su skupa sudjelovali u stvarnim akcijama spašavanja.

“Zbog toga za mene to nisu samo imena koja sam pročitao u medijima – to su ljudi koje sam poznavao, s kojima sam dijelio iskustva, znanje i trenutke u kojima smo zajedno pomagali drugima. Zato me posebno boli i potresa način na koji se nakon ove tragedije govorilo o njima. Necenzurirane snimke i fotografije stradalih, kao i pojedini krajnje ružni, uvredljivi i nehumani komentari na portalima i društvenim mrežama, dodatno su pogodili mene, ali vjerujem i njihove obitelji te sve koji su ih poznavali”, ispričao je Šabić.

Smatra da u ovakvim trenucima treba postojati više poštovanja prema žrtvama i njihovim obiteljima.

“Mediji imaju odgovornost informirati javnost, ali istodobno moraju čuvati dostojanstvo stradalih, dok portali moraju ozbiljnije pristupiti moderiranju komentara. Ovo nisu samo vijesti – to su bili naši ljudi, naši prijatelji i kolege. Bili su to ljudi koji su bili spremni izložiti vlastiti život kako bi spasili tuđi. Najmanje što im sada dugujemo jesu dostojanstvo, poštovanje i ljudskost”, poručio je Šabić.

Istina.media