U travnju 2026. godine, u zgradi Vlade Federacije BiH, predsjednik Vlade Nermin Nikšić održao je online sastanak s ravnateljicom bolnice u Livnu, ravnateljem Kliničkog centra u Sarajevu te predstavnicima kineske korporacije China Sinopharm International Corporation.
Tijekom tog susreta najavljeno je potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i investiciji u zdravstveni sustav, vrijednoj čak 100 milijuna eura. Predviđeno je da se sredstva raspodijele bolnicama u Livnu i Sarajevu. Međutim, novinari Detektora istražili su pozadinu ovih najava, imajući u vidu da kineske tvrtke na ovim prostorima uglavnom ne ulaze u klasične investicije, nego plasiraju kredite.
Ministarstvo financija još mora dati zeleno svjetlo
Nediljko Rimac, federalni ministar zdravstva i kirurg u Županijskoj bolnici u Livnu, bio je jedan od sudionika spomenutog sastanka. Četiri mjeseca poslije, na upit novinara Detektora, ni sam nije bio potpuno siguran kako se u službenom priopćenju Vlade uopće pojavio termin „investicija”.
„Kada je riječ o tom financijskom iznosu, radi se o 100 milijuna eura, koji bi se raspodijelili tako da približno 52 milijuna idu KCUS-u, a 48 milijuna Županijskoj bolnici u Livnu”, objasnio je ministar Rimac.
„To, dakle, mora proći odobrenje Federalnog ministarstva financija – kroz program javnih investicija. Sigurno će biti potpisano jer imamo čvrsta obećanja, a s time je upoznat i predsjednik Vlade Federacije Nermin Nikšić”, dodao je ministar.
S druge strane, ravnateljica Županijske bolnice u Livnu Irena Periša nije sasvim sigurna radi li se o 100 milijuna maraka ili eura. Ipak, potvrđuje kako zna da je riječ o inicijativi koja je prošla proceduru na Vladi FBiH te dodaje da su sudjelovali na sastanku otvorenome za javnost na kojem je najavljeno potpisivanje Memoranduma.
„To je sve što s pozicije bolnice mogu reći o tome dokle se stiglo s procesom”, objasnila je Periša.
Porazno stanje na terenu- voda u podrumu i zgrade iz doba Austro-Ugarske
Inače, bolnički kompleks u Livnu sastoji se od dva odvojena objekta povezana pasarelom preko krova jedne i posljednjeg kata druge zgrade. Unutrašnjost obuhvaća nekoliko improviziranih prostorija, a u podrumu – gdje se nekada nalazila kuhinja – iz zidova već dulje vrijeme curi voda koja je u više navrata uzrokovala poplave. Uvjeti rada daleko su od standarda suvremene medicine pa se ravnateljica nada da će se dodijeljenim novcem izboriti za izgradnju potpuno nove bolničke zgrade.
Slične potrebe ima i najveća zdravstvena ustanova u FBiH. Ravnatelj KCUS-a Alen Pilav izjavio je medijima nakon sastanka u Vladi da ta ustanova ima goleme razvojne potrebe kako bi pratila suvremene medicinske trendove, što bi im trebala omogućiti upravo sredstva iz aranžmana sa Sinopharmom. Pred kamere Detektora ipak nije stao, navodeći zdravstvene razloge.
Prema planu, KCUS-u je namijenjeno 52 milijuna eura za obnovu pojedinih klinika iz austrougarskog razdoblja te za otvaranje potpuno novih odjela u sklopu zgrade Dijagnostike i poliklinike (DIP). Uposlenici ove ustanove proveli su novinare kroz prostorije, pokazujući im da na pojedinim katovima postoje prazni prostori koji stoje netaknuti još od 1980-ih godina. Cilj je tim sredstvima završiti navedene klinike i tamo prebaciti pacijente s kirurgije.
U neslužbenom razgovoru, ravnatelj Pilav naknadno je kazao da još ništa nije službeno potpisano te da ne može iznositi detalje jer ni sam nije dovoljno upućen.
Tišina u Vladi i priznanje o kreditnom aranžmanu
Memorandum do danas nije potpisan. Sastanku je nazočio i federalni premijer Nermin Nikšić, no ni on nije htio govoriti za medije o projektima koje njegova Vlada najavljuje. Jedini koji je pristao na razgovor bio je ministar Rimac.
„Kada je u pitanju odnos Vlade Federacije s Kinezima, trenutno se nalazimo u određenoj fazi pregovora. Taj je odnos bio tema na sjednici Vlade, gdje je izložen Memorandum o razumijevanju. Poslali smo Ministarstvu financija program javnih investicija u kojem Vlada Federacije u predstojećem razdoblju, u suradnji s kineskom tvrtkom ‘Sinopharm’, odnosno kineskim kompanijama, planira ulaganja u zdravstveni sektor”, kazao je ministar.
Iako bi volio da je riječ o pravoj investiciji, a ne o zaduženju, ministar iskreno dodaje:
„Mi ovdje moramo međusobno uskladiti odnose, tako da je to, po mojemu mišljenju, ipak kreditni aranžman”, izjavio je Rimac, koji je prije ministarske dužnosti radio kao kirurg u livanjskoj bolnici, gdje i danas povremeno obavlja operativne zahvate.
Dodaje kako mu je nezahvalno komentirati stanje u livanjskoj bolnici, ali priznaje da ga je u pojedinim trenutcima strah boraviti u njoj zbog izrazito loših uvjeta.
„Možda zvuči neobično, ali obišao sam cijelu Federaciju i ovo je samo kap u moru potreba. Bio sam u Goraždu, Posavini, Unsko-sanskoj županiji… Potrebe su posvuda goleme i smatram da, ako budemo svugdje samo pomalo površno radili, to neće biti trajno rješenje”, zaključio je Rimac, uvjeren da je odabrani model u ovome trenutku ipak najbolji.
Eksperti upozoravaju: Kinezi ne investiraju, oni kreditiraju
Eksperti s kojima je razgovarao Detektor izražavaju ozbiljnu sumnju u tvrdnje o „investicijama”, ističući da kineske tvrtke ne ulaze u takve aranžmane, nego isključivo plasiraju kredite. Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić napominje da vlasti vole rabiti zvučne pojmove poput „investicija”, ali da se u suštini radi o financijskim projektima kineske države.
„Jedno je kada dobiju posao pa angažiraju svoju radnu snagu, odnosno kada i kreditiraju i izvode radove sa svojom radnom snagom. Drugo je kada samo izvoze opremu, a treće kada izvoze samo građevinske radove. To su različiti modeli, ali nijedan od njih nije izravna investicija – osim jednog jedinog primjera, a to je Vjetroelektrana ‘Ivovik’. Sve ostalo funkcionira na principu koji sam opisala”, objasnila je Cenić.
Negativna iskustva iz Doboja i tajne ugovora
Prethodna iskustva s kineskim kreditorima i izvođačima u BiH nisu bila pozitivna. Novinari portala Capital godinama prate rad kineskih tvrtki. Njihovo istraživanje o izgradnji Bolnice „Sveti apostol Luka” u Doboju razotkrilo je potpunu netransparentnost jednog od najvećih zdravstvenih projekata u Republici Srpskoj, koji je tamošnja vlast iskoristila za geopolitičke poruke o suradnji s Pekingom.
„Ovdje se radi o klasičnome modelu koji primjenjuju sve kineske tvrtke na području Bosne i Hercegovine, a to je princip ‘ključ u ruke’. Oni preuzimaju sve – od projektiranja, preko izgradnje i opremanja, pa do samog financiranja. Bolnica u Doboju nije bila iznimka. Taj su projekt pratila golema kašnjenja i potpun izostanak transparentnosti”, objasnio je Dejan Tovilović iz Capitala.
Zbog svega viđenog, Tovilović je iznimno skeptičan i prema novim najavama u Federaciji.
„Gledajući sve što se događalo u Doboju, sasvim je jasno da možemo očekivati kašnjenja, naknadne radove i na koncu znatno skuplji projekt. Tjekom godina istraživanja kineskih kompanija naučili smo da ih prati visoka razina tajnosti i dobro razrađen poslovni model u kojemu oni ne snose nikakav rizik, nego ga u potpunosti pokrivaju državnim jamstvima u BiH”, naglasio je Tovilović.
Cenić dodaje da vlasti u BiH posežu za kineskim novcem uglavnom zato što za pojedine projekte ne mogu privući interes zapadnih partnera ili drugih država.
„Često se radi po skraćenim procedurama i upravo se zato najčešće poseže za kineskim kreditiranjem”, objasnila je Cenić.
Iskustva s kineskim kreditima u Republici Srpskoj, regiji, ali i u Africi, pokazuju da su projekti redovito praćeni netransparentnošću ili lošom kvalitetom gradnje. Osim toga, ugovori često obvezuju države da sve dodatne popravke i servisiranja obavljaju isključivo te iste kineske tvrtke, uz dodatne visoke naknade.
„Cijeli je taj proces bio minimalno transparentan, i to samo u dijelu koji se odnosi na javne nabave. Svi ostali podaci vezani za samo kreditiranje – poput kamatnih stopa, rokova te troškova obrade i naknada kredita – ostali su pod velom tajne”, kazao je Tovilović.
Geopolitičke zamke i lekcije iz Angole
Admir Lisica iz Centra za geopolitička istraživanja ističe kako Kina nikada ne ulazi na neko područje bez detaljne analize tržišta. Tako nisu ulazili ni u Afriku, niti ulaze u europske zemlje nižeg ranga.
„Zapadni Balkan nije dio Europske unije i zato predstavlja pogodno tlo za različite utjecaje – geopolitičke, sigurnosne, hibridne i ekonomske. Sasvim je sigurno da će prisutnost Kine i dalje rasti, a na nama je da procijenimo što je za nas dobro, a što nije”, naveo je Lisica.
Najčešći rizici kod kineskih zdravstvenih projekata nisu nužno dokazane korupcijske afere, nego tajni ugovori, uvjetovano financiranje s kineskim izvođačima, izostanak neovisnog nadzora, građevinski propusti, problemi s održavanjem opreme te prebacivanje dugoročnih troškova na države korisnice.
Najpoznatiji primjer jest Opća bolnica u Luandi (Angola), gdje je Kina 2001. godine odobrila beskamatni kredit od šest milijuna dolara, a zgradu je gradila državna tvrtka COVEC. Samo nekoliko godina nakon otvorenja, na zidovima i stropovima izbile su opasne pukotine, zbog čega je bolnica 2010. godine zatvorena, a pacijenti evakuirani. Kina je potom financirala potpunu rekonstrukciju. Ovaj slučaj ostaje najjasnije dokumentiran primjer teških građevinskih nedostataka u kineskim projektima.
O tim afričkim iskustvima ministar Rimac nema informacija.
„Ne znam detalje, pogotovo kada je u pitanju Afrika, o tome ne znam ništa. Što se tiče Republike Srpske, neslužbeno znam da je bilo određenih problema pri izgradnji bolnice u Doboju. Ono što mogu sa sigurnošću reći jest da ćemo se mi u Federaciji ponašati odgovorno i u skladu sa zakonom. To želim iz osobnih razloga, a kao član Vlade jamčim da se nikakve tajne radnje neće provoditi”, obećao je ministar.
Predizborna obećanja i upozorenje Europske unije
Iako je situaciju u afričkim zemljama teško izravno uspoređivati s političkim prilikama u BiH, simptomatično je da se najava ove „kineske investicije” pojavila svega nekoliko mjeseci uoči izborne kampanje. U službenom odgovoru Federalnog ministarstva zdravstva stoji kako postupak pregovora o uvjetima, načinima, rokovima i ostalim stavkama tek predstoji. Stoga je sasvim izvjesno da se nova bolnica u Livnu neće izgraditi, niti stare obnoviti do kraja ove godine, kako se nadala ravnateljica livanjske bolnice.
Lisica dodaje da, ako je riječ o kreditu s kamatama i penalima koji će opteretiti građane Federacije u narednih 10 do 15 godina, to nipošto nije dobro rješenje.
„Vlada FBiH ne smije donositi ovakve odluke ishitreno. Takve teme moraju biti predmet široke rasprave kako ne bismo zapali u dužničko ropstvo i tek nakon deset godina shvatili da je netko potpisao štetan ugovor”, upozorio je Lisica.
O svemu se oglasila i Delegacija Europske unije u BiH. U odgovoru za Detektor naveli su kako nisu upoznati s Memorandumom sa Sinopharmom, ističući da od BiH, kao zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, očekuju dosljedno poštovanje najviših standarda u javnim nabavama, transparentnosti te borbi protiv korupcije.
„Sigurno neću dopustiti da nekome ostavimo mačka u vreći ili da prebacujemo vrući krumpir. Sve što se bude radilo bit će potpuno javno i transparentno. To vam rečem izravno u kameru, jer meni trebaju samo zdrave investicije”, zaključio je ministar Rimac, izražavajući puno povjerenje u svoje kolege iz Vlade Federacije.
Istina.media
