Nakon višegodišnjeg razdoblja kontinuiranog rasta izvoza, namjenska industrija Bosne i Hercegovine suočila se s padom. Tijekom prvih sedam mjeseci 2026. godine izvezeno je oko 20 posto manje oružja i strjeljiva u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine.
Proizvođači upozoravaju kako im je nabava sirovina postala jedan od vodećih problema, dok analitičari procjenjuju da tvrtke trpe i posljedice uvoznih carina Sjedinjenih Američkih Država, koje predstavljaju jednog od najvažnijih partnera BiH u tom sektoru.
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH pokazuju da su se najvažniji izvozni partneri značajno promijenili. Tijekom ove godine to su pretežno bile članice Europske unije – Nizozemska, Češka, Danska i Poljska – dok je izvoz u SAD drastično smanjen nakon uvođenja carina 2025. godine.
Unutar namjenske industrije BiH djeluje oko 15 poduzeća. Većina je u vlasništvu entitetskih vlada, dio je u privatnom vlasništvu, dok je tvrtka Zrak iz Teslića u vlasništvu Republike Srbije.
Uzroci smanjenja izvoznih plasmana
BiH raspolaže industrijskim znanjem za proizvodnju oružja i strjeljiva prema NATO standardima, kao i prema sovjetskom kalibru, te opslužuje klijente diljem Bliskog istoka, Afrike i SAD-a.
Ipak, ove je godine zabilježen pad izvoza. Proizvođači kao ključne razloge navode otežanu nabavu sirovina, rast njihovih cijena te produžene rokove isporuke, što je izravna posljedica geopolitičkih promjena i povećane potražnje za naoružanjem u svijetu.
“Sve je teže doći do repromaterijala kako bismo mogli kompletirati svoje proizvode”, kazao je Slavenko Ristić, vlasnik tvrtke Tehnički remont Bratunac (TRB), jedne od rijetkih privatnih tvrtki u sektoru namjenske industrije u BiH.
Vojni analitičar portala Klix.ba, Dean Džebić, ističe kako globalno tržište sirovina nije u ravnoteži.
“Ne samo da su cijene bakra, nikla, čelika, volframa i aluminija značajno skočile, već su i rokovi isporuke znatno pomaknuti, što utječe na cjelokupni proces”, izjavio je Džebić.
Ristić napominje da tvrtke iz BiH moraju postupati oprezno pri ugovaranju poslova zbog međunarodnih ograničenja i provjere krajnjih korisnika.
“Mislim na situaciju s Izraelom i Ukrajinom; moramo voditi računa o tome da naši proizvodi ne završavaju na tim tržištima”, naglasio je Ristić.
Stroga kontrola i restrikcije pri izvozu
BiH načelno ne izvozi naoružanje u područja obuhvaćena ratnim sukobima. Prema podacima koje je Uprava za neizravno oporezivanje BiH dostavila RSE-u, od 2019. godine nije bilo izravne trgovine s Ukrajinom i Iranom.
Izrael je 2022. godine uvezao strjeljivo u vrijednosti nešto manjoj od 100 tisuća eura, dok je Rusija zakključno s 2023. godinom bila samo uvoznik, no i u tom slučaju daleko od najvažnijih partnera.
Sam izvoz nalazi se pod strogrim nadzorom državnih institucija. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa izdanje izvozne dozvole, ali suglasnost i mišljenja moraju dati i Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti, Ministarstvo obrane te obavještajne strukture. Izvoz nije moguće odobriti bez valjane međunarodne dokumentacije o krajnjem korisniku, čime se sprječava da naoružanje završi na crnom tržištu ili u zonama pod sankcijama Ujedinjenih naroda.
Kamo se danas izvozi naoružanje iz BiH?
SAD su godinama bile među najvažnijim odredištima za oružje i strjeljivo iz BiH. No, nakon uvođenja carina od 30 posto na proizvode iz BiH prošle godine, izvoz je naglo pao. Vrhovni sud SAD-a ukinuo je te carine u veljači, nakon čega je američki predsjednik Donald Trump ubrzo nametnuo carinu od 10 posto za sve države, no izvoz iz BiH prema SAD-u ipak se ponovno pokrenuo nekoliko mjeseci kasnije, piše Radio Slobodna Evropa.
Osim smanjenja volumena, promijenila se i struktura izvoza. Prošle je godine Irak iz BiH uvezao strjeljivo u vrijednosti od gotovo 55 milijuna eura, na temelju ugovora tamošnjeg ministarstva unutarnjih poslova i tvrtke Igman iz Konjica. U prvih sedam mjeseci ove godine ta je brojka pala na nešto više od 900 tisuća eura, pa Irak više nije ni među deset najvažnijih izvoznih partnera.
Nizozemska i Češka ove su godine najveći kupci strjeljiva proizvedenog u BiH, s ostvarenom potrošnjom od oko 26 milijuna eura. Poduzeća iz BiH prisutna su i na tržištima SAD-a, Bliskog istoka i Afrike. Precizni podaci o odredištima pojedinačnih tvrtki nisu javno dostupni, no njihovi financijski izvještaji potvrđuju da najveći dio prihoda ostvaruju upravo izvozom.
Slavenko Ristić naveo je kako godinu završavaju sa značajnim ugovorima za američko tržište, da su prisutni na Bliskom istoku te da izlaze na tržišta Rumunjske i Njemačke.
Iz Vanjskotgovinske komore BiH ističu da nemaju točne podatke o udjelu izvoza u poslovnim bilancima vojne industrije, ali napominju da je taj udio i dalje dominantan.
“Riječ je o specijaliziranoj industriji čiji proizvodni kapaciteti i potrebe daleko premašuju kapacitete domaćeg tržišta”, priopćili su iz Komore.
Tijekom prošle godine više od 90 posto vrijednosti izvoza vojne industrije BiH odnosilo se na strjeljivo, bombe, granate, mine, rakete i slična sredstva.
Unutarnja povezanost i opterećenja u proizvodnji
Dean Džebić pojašnjava kako su tvrtke unutar ovog sektora u BiH duboko međusobno povezane, što je ponazorio primjerom proizvodnje topničke granate.
“Upaljači se, primjerice, izrađuju u Binasu u Bugojnu, a inicijalne kapisle koje se stavljaju u te upaljače proizvode se u Gineksu u Goraždu. Kako bi se cijeli proizvod finalizirao i kompletirao u Pretis u Vogošći, tamo se na granatu montira upaljač koji mi proizvodimo”, objasnio je Džebić.
Džebić je dodao kako, uz međusobnu ovisnost tvrtki, vojnu industriju BiH opterećuju i unutarnji problemi, uključujući nagomilane dugove te potrebu za modernizacijom proizvodnih pogona. Istaknuo je i da je BiH trenutačno zadržana u proizvodnji asortimana iz razdoblja Hladnog rata, odnosno topničkog i pješačkog strjeljiva.
“Na tom planu u Federaciji BiH postoje inicijative za nove proizvode, osobito kada je riječ o domeni bespilotnih letjelica”, naveo je Džebić.
Zastoj u razvoju novih tehnologija
U listopadu 2025. godine premijer Federacije BiH, Nermin Nikšić, tijekom posjeta tvrtki BNT u Novom Travniku izjavio je kako će ta tvrtka započeti s proizvodnjom dronova opremljenih mehanizmima za nošenje tereta.
Projekt se, međutim, nalazi u pravnom zastoju nakon što je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac u siječnju 2026. godine oduzeo dozvolu za proizvodnju dronova tvrtki BNT jer su, kako je tada priopćeno, prekršili niz odredbi Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme.
Ministarstvo je navelo da količine i tehničke značajke dronova nisu odgovarale prijavljenim podacima, dok su iz BNT-a tvrdili da rješenje o oduzimanju dozvole nisu niti zaprimili.
Mogućnosti podrške i institucionalni okvir
U Vanjskotgovinskoj komori BiH smatraju kako je vojnoj industriji potrebna dugoročna i kontrolirana podrška institucija, budući da se veći dio tvrtki nalazi u javnom vlasništvu.
“Kao vlasnici, entitetske vlade mogu podržavati tvrtke putem dokapitalizacije, ulaganja u nove proizvodne linije i tehnologiju, osiguravanjem povoljnih kredita i jamstava, razvojem novih proizvoda, obukom kadrova te izgradnjom laboratorijskih i ispitnih kapaciteta”, poručili su iz Komore.
U Federaciji BiH za koordinaciju, nadzor i razvoj ove industrijske grane zadužena je Federalna direkcija za namjensku industriju. Iako osam tvrtki vojne industrije u vlasništvu Vlade FBiH posluje samostalno, putem Direkcije dobivaju razvojne i strateške smjernice.
U Republici Srpskoj takav mehanizam ne postoji, s obzirom na to da su u javnom vlasništvu samo dvije tvrtke – banjolučki Kosmos i bijeljinski Orao.
Istina.media
