Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nastavlja diplomatske napore usmjerene na jačanje međunarodne potpore te nabavu dodatnih sustava protuzračne obrane. Istodobno se sastaje takozvana Koalicija voljnih kako bi razmotrila nove načine pritiska na Rusiju s ciljem obustave invazije.
Ovaj samit – na kojem dio čelnika sudjeluje osobno u Kijevu, a dio putem videoveze – održava se točno na dan kada Ukrajina obilježava 35. godišnjicu neovisnosti od Sovjetskog Saveza. Susret slijedi dan nakon što se u ukrajinskom glavnom gradu okupila grupa baltičkih i nordijskih čelnika kako bi iskazala solidarnost s Ukrajinom.
Koaliciju voljnih predvode London i Pariz, a riječ je o neformalnom savezu oko 34 države koje pružaju potporu Kijevu. Prema službenim najavama, na ovom sastanku nije predviđeno sudjelovanje predstavnika Sjedinjenih Američkih Država.
Iz ureda britanskog premijera Andyja Burnhama priopćili su kako novi čelnik Ujedinjenog Kraljevstva dolazi u Kijev 24. kolovoza. To je njegov prvi službeni put u inozemstvo otkako je prije mjesec dana preuzeo dužnost.
“Posjetom želimo još jednom potvrditi nepokolebljivu predanost Ujedinjenog Kraljevstva Ukrajini”, kazali su iz ureda britanskog premijera.
U službenom priopćenju također se navodi kako je Britanija dala odobrenje obrambenoj tvrtki MBDA za objavu povjerljivih podataka o britanskim komponentama za dalekometne projektile SCALP. Cilj ove odluke jest pokretanje lokalnih linija za sastavljanje tih raketa unutar Ukrajine.
Uoči samita, Zelenski je naglasio koliko je žurno osigurati europska obrambena sredstva za zaštitu od ruskih balističkih projektila, apelirajući na Europski parlament da izglasa potrebne zakonske okvire.
“Trebali bismo dobiti 30 milijardi eura europskih sredstava, a to je izravno povezano s usvajanjem odgovarajućih zakona. Iznimno je važno da parlament radi u punom sastavu, uključujući i oporbu, jer je taj novac nužan za obranu cijele zemlje”, izjavio je Zelenski.
Sastankom zajednički predsjedaju francuski predsjednik Emmanuel Macron, njemački kancelar Friedrich Merz i britanski premijer Andy Burnham. Razgovori su usmjereni na nastavak vojne pomoći, jačanje protuzračne obrane i dugoročne sigurnosne jamstva, pri čemu se Macron te zamjenica glavnog tajnika NATO-a Radmila Šekerinska uključuju putem videoveze.
Snažna podrška baltičkih i nordijskih zemalja
Čelnici Danske, Estonije, Finske, Letonije, Litve i Norveške, zajedno s drugim visokim predstavnicima partnerskih država, okupili su se u Kijevu 23. kolovoza, piše Radio Slobodna Evropa.
Premijer Norveške najavio je nastavak opsežne financijske i vojne pomoći Ukrajini, nakon što je njegova vlada već osigurala značajna sredstva za 2026. godinu.
“Norveška potpora Ukrajini sljedeće godine ostat će na razini ovogodišnje te će iznositi devet milijardi dolara, što predstavlja dosad najviši iznos”, potvrdio je premijer Jonas Gahr Store. Iz norveške su vlade pojasnili kako će najveći dio tih sredstava biti usmjeren izravno ukrajinskoj vojsci.
Estonijski premijer Kristen Michal, koji je uz Zelenskog supredsjedao sastankom, istaknuo je važnost neprekidne vojne pomoći.
“Ukrajina mora dobiti sve što joj je potrebno kako bi se obranila i oduprla ruskoj agresiji. To prije svega podrazumijeva više sustava protuzračne obrane, dodatno streljivo i veća ulaganja u ukrajinsku obrambenu industriju. Istodobno moramo pojačati pritisak na Rusiju, pooštriti sankcije i zatvoriti sve pravne praznine koje Moskva koristi za njihovo zaobilaženje”, naglasio je Michal.
Ruska invazija započeta u veljači 2022. godine nanijela je golemu štetu ukrajinskom gospodarstvu, razorila znatne dijelove gradova te odnijela tisuće civilnih života, dok su milijuni ljudi izbjegli iz svojih domova.
Ne iznoseći dodatne pojedinosti, Zelenski je naveo kako ukrajinski vojni proračun bilježi manjak od 27 milijardi dolara te je pozvao Europsku uniju na što bržu isplatu obećanog zajma od 90 milijardi eura kako bi se pokrio deficit u 2026. godini.
Bilateralni razgovori s predstavnicima SAD-a
Iako je daljnja potpora iz Washingtona neizvjesna, Zelenski se 23. kolovoza u Kijevu, tijekom Nacionalnog molitvenog doručka, sastao s američkim senatorima Richardom Blumenthalom (demokrat) i Jamesom Lankfordom (republikanac).
Ukrajinski predsjednik izrazio je zahvalnost Washingtonu na nepokolebljivoj dvostranačkoj potpori u oba doma Kongresa. Istaknuo je kako se u američkom zakonodavnom tijelu i dalje ulažu napori za jačanje pritiska na Rusiju, što uključuje i prijedlog zakona o sankcijama usmjeren protiv Rusije i Irana, koji je predložio senator Lindsey Graham.
Zbog učestalih ruskih napada raketama i dronovima, Zelenski je izvijestio američke senatore o kontinuiranom ruskom teroru balističkim projektilima te je podcrtao važnost jačanja ukrajinskih kapaciteta za obranu. Napomenuo je kako bi provedba odluke o izdavanju američkih licencija za proizvodnju sustava Patriot u Ukrajini bila od velike pomoći.
Prema službenim podacima ukrajinskog ratnog zrakoplovstva, ruske su snage u noći na 23. kolovoza izvele masovni napad na ukrajinski teritorij upotrijebivši 127 dronova.
Zelenski je ujedno upozorio kako Rusija nastoji znatno povećati vlastitu proizvodnju balističkih raketa.
“Procjenjujemo da bi Rusija mogla dosegnuti proizvodnju do 1.300 balističkih projektila godišnje. Trenutačno ih posjeduju između 600 i 630, odnosno mogu proizvesti oko 100 projektila mjesečno, no te brojke još nisu dosegnuli”, izjavio je Zelenski.
Navedene procjene nisu neovisno potvrđene.
Ukrajinski je predsjednik dodao kako Kijev aktivno radi na slabljenju ruske vojne industrije, obuhvaćajući napade na vojne ciljeve i druge mjere s ciljem smanjenja proizvodnje balističkih raketa.
U ranim jutarnjim satima 24. kolovoza, ruska internetska trgovina objavila je kako je njihov logistički centar u Krasnodaru pogođen ukrajinskim dronovima, uslijed čega je izbio požar. Tvrtka je potvrdila da u napadu nije bilo ozlijeđenih.
Prethodno su ukrajinske snage 22. kolovoza pogodile skladište tvrtke Ozon u Samari, nastavljajući niz udara na taj sektor nakon višetjednih napada na objekte u vlasništvu ruske internetske trgovine Wildberries.
Istina.media
