U razdoblju od 2021. do 2025. godine najmanje su 203 osobe prekršajno kažnjene zbog objava na društvenim mrežama i internetskim portalima u Unsko-sanskoj, Posavskoj, Županiji 10 i Zapadnohercegovačkoj županiji te u Općini Kakanj, jedan je od podataka iz danas predstavljene Analize Udruge BH novinari pod nazivom „Lokalna regulacija online prostora u Bosni i Hercegovini: Između zaštite javnog reda i ograničavanja slobode izražavanja”.
Autorica analize Mirna Stanković Luković napomenula je kako ovaj broj vjerojatno nije konačan, s obzirom na to da pojedine županije ne vode posebne evidencije ili nisu dostavile tražene podatke na upit BH novinara:
“Problem koji se ovdje javlja jest taj da građanke i građani u BiH ne uživaju jednak stupanj prava i zaštite sloboda. Možete biti kažnjeni u Bugojnu, Širokom Brijegu ili Tomislavgradu zbog pisanja na Facebooku, ali vam se to neće dogoditi u Sarajevu, Zenici i drugim sredinama. Zbog toga ovakve odluke dovode stanovnike različitih dijelova BiH u nejednak položaj. Primjenom ovakvih propisa zaobilazi se i pravilo da službena, odnosno javna osoba mora imati viši stupanj tolerancije na kritiku, kakva god ta kritika bila i koliko god se možda s njom ne slagali. Apsolutno je potrebno zaštititi građane i sačuvati slobodu izražavanja. Ta dva cilja nisu suprotstavljena i moraju se ostvarivati istodobno, ali je pitanje je li ovo pravi način da se to postigne”.
Dodala je kako se trebaju točno definirati elementi prekršaja, namjera, posljedica koju određeno ponašanje izaziva i standardi dokazivanja, kao i da se kroz javnu raspravu i provjeru proporcionalnosti ujednači pravni okvir s postojećim zakonima, kao i s međunarodnim propisima, poveljama, konvencijama i drugim dokumentima koje je BiH potpisala.
Pravobraniteljica za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur ocijenila je da analiza otvara ozbiljna pravna pitanja o tome može li se digitalni prostor tretirati kao javno mjesto u smislu propisa o javnom redu i miru:
“Zakoni o javnom redu i miru javno mjesto definiraju kao mjesto dostupno neograničenom broju građana i uglavnom se išlo na zaštitu javnosti od bilo kakvog povrjeđivanja. Međutim, komunikacije su nadležnost države i nisu nadležnost entiteta, županija, a posebno ne općina. Neuređivanje digitalne sfere na državnoj razini dovelo je do toga da niže razine vlasti propisuju pravila za područje za koje nisu nadležne. Time se, umjesto zaštite javnog prostora, otvara mogućnost da se štite pojedinci, uključujući javne dužnosnike koji prema praksi Europskog suda uživaju manji stupanj zaštite i moraju trpjeti veću izloženost mišljenju javnosti”, kazala je, upozorivši kako se na ovaj način sužava prostor za slobodu izražavanja, a mjere koje se primjenjuju ne osiguravaju jednak pravni pristup i nisu proporcionalne cilju koji bi trebale štititi.
Glavna tajnica BH novinara Borka Rudić podsjetila je na slučaj koji se dogodio u Kaknju točno prije godinu dana, kada je novinarka bila prekršajno procesuirana zbog kritičkog komentara na Facebooku. Iako je slučaj riješen odustajanjem obiju strana od vođenja prekršajnog postupka pred sudom u Kaknju, u javnom komunikacijskom prostoru otvorilo se pitanje utjecaja lokalnih propisa i tretiranja interneta kao “javnog prostora” na zaštitu slobode izražavanja i rad medija:
„Indikativni podaci do kojih smo došli govore o ograničavanju prava na slobodu izražavanja putem društvenih mreža i o pokušajima lokalnih vlasti da, mimo europskih standarda i analize svakog pojedinačnog slučaja, ograničavaju pravo na slobodu izražavanja te kažnjavaju građanke i građane, kao i jedan broj novinarki i novinara zbog objava na društvenim mrežama”, kazala je, ističući kako je ovo pitanje jako važno jer se u BiH dugo vodi rasprava o tome na koji način regulirati online prostor:
“Mislim da bi se svaka nova regulativa i sva ograničenja slobode izražavanja koja su legitimna i utemeljena na standardima Europske unije morala provoditi u skladu s obvezama BiH u procesu pridruživanja te u skladu s vrijednostima i standardima Europske unije. Trebaju se sankcionirati lažne vijesti, govor mržnje i zaista uvesti granice izražavanja u situacijama kada se krše prava drugih. Ali, s druge strane, ta ograničenja moraju biti legitimna i ne smiju biti suprotna praksi Europskog suda za ljudska prava“, zaključila je Borka Rudić.
Istina.media
