U Bosni i Hercegovini sve su češće vijesti koje ukazuju na povezanost liječnika, odvjetnika, policijskih šefova, sudaca, tužitelja i profesora s mrežom organiziranog kriminala. Iako pravilo presumpcije nevinosti nalaže da svakoga za koga krivnja nije dokazana pravomoćnom sudskom presudom tretiramo kao nevinu osobu, teško je ne primijetiti da se u BiH sve više gubi granica između profila osoba ‘s ove i s one strane zakona’.
Sama činjenica da se u policijskim maricama, rame uz rame s likovima iz narkomiljea, nalaze ljudi s doktorskim i profesorskim titulama, te do jučer uspješni biznismeni, a danas osumnjičeni za teška kaznena djela, ukazuje na ozbiljan društveni problem.
Akcija ‘Catering’, u kojoj je uhićen i dr. Mithat Asotić, poznati kirurg, ortoped i vlasnik jedne od najmodernijih privatnih poliklinika s više ispostava u BiH, samo je skrenula pozornost na nešto što se polako, ali evidentno sigurno događa.
A to je sve izraženija pojava koju u svijetu zovu ‘kriminal bijelih ovratnika’, pojmom nastalim još početkom prošlog stoljeća kojim su opisivani kriminalci koji umjesto standardnog oružja koriste olovku, pečat, funkciju i društveni ugled.
Takve osobe s visokim obrazovanjem sve se više dovodi u vezu s kriminalom u BiH, a uhićenje doktora Asotića iz Travnika, čovjeka koji je educirao generacije studenata i bio cijenjen u javnosti, povezuje se s njegovom navodnom suradnjom s kriminalnom skupinom Admira Arnautovića Šmrka, piše Raport.
Od bolničkih fotelja do optuženičkih klupa
Da ovo uhićenje liječnika zbog tvrdnji o povezanosti s kriminalcima nije iznimka, potvrdila je i ranija akcija ‘Black Tie 2’. Tada je uhićen dr. Tarik Zulović, liječnik i u tom trenutku aktualni ravnatelj Županijske bolnice Zenica. Činjenica da ravnatelji koji upravljaju ogromnim bolničkim sustavima završavaju u izvješćima crne kronike pokazuje koliko je duboko sustav obolio.
Sličnih slučajeva ima i u odvjetništvu. Sarajevo je ranije uzdrmalo uhićenje poznatog odvjetnika Zlatka Ibrišimovića, kojega optužnica tereti da je preko kriptirane Sky aplikacije prao novac zarađen od droge za potrebe svojih klijenata. Da se odvjetnici i notari sumnjiče da su desna ruka kriminalcima pokazale su i akcije poput ‘Square’, ‘Kurir’ i ‘Pravda’, gdje je skupina pravnika godinama kroz lažne sudske postupke otimala nekretnine od običnih građana i preknjižavala ih na sebe.
U isto vrijeme i obrazovni sustav je dotaknuo dno što je pokazala akcija ‘Klaster’, kada je SIPA otkrila profesore i dekane privatnih fakulteta koji su fakultetske diplome doslovno prodavali po benzinskim crpkama i kafićima.
Vrhunac institucionalnog sloma BiH je doživjela uhićenjem bivšeg predsjednika Suda BiH Ranka Debevca i bivšeg šefa Obavještajne službe (OSA) Osmana Mehmedagića Osmice, protiv kojih je trenutačno u tijeku sudski postupak.
Na političkoj sceni u BiH uhićenja su odavno postala rutina, ali granica apsurda se stalno pomiče. Nakon brojnih uhićenja dužnosnika u aktualnom sazivu Vlade Sarajevske županije (SŽ), te privođenja bivšeg državnog ministra sigurnosti Nenada Nešića krajem 2024. godine zbog sumnji u korupciju, javnost ovih dana svjedoči novom skandalu.
Uhićen je Dejan Šešelj, Nešićev bliski suradnik i kandidat za državni Parlament, i to zbog posjedovanja i konzumiranja narkotika.
Da stvar bude gora, slom povjerenja se događa i unutar samih sudnica. Nedavno je zaposlenik Suda BiH Sead Bublin optužen da je iz državne blagajne ukrao blizu 200.000 KM prije nego što je pokušao pobjeći iz zemlje.
Zašto se ugledni ljudi prodaju za prljavi novac?
Za malu zemlju poput BiH i samo navedeni slučajevi su prevelik broj upletenosti i povezanosti najviših dužnosnika ili akademskih građana u kriminalne mreže.
I dok javnost periodično, tek uz čuđenje koje brzo pada u zaborav, svjedoči ovim uhićenjima, na sceni je vjerojatno osmišljena strategija koja upućuje na to da veza između podzemlja i intelektualne elite nije slučajna. Kriminalci imaju prljav novac i treba im ono što ne mogu sami ostvariti; prije svega, taj novac moraju ‘oprati’.
Dosadašnji sudski postupci i dokazi su pokazali da kriminalci u BiH nelegalne milijune najlakše ubacuju u legalne tokove preko uglednih biznismena i akademskih građana koji znaju kako funkcioniraju zakoni, gdje su rupe u sustavu i kako prevariti državu.
Istovremeno, postavlja se ključno pitanje. Što to natjera čovjeka koji ima društveni ugled, profesorsku karijeru ili uspješnu kliniku da uđe u zonu kriminala?
Jedini odgovor koji se nameće jest da je u pitanju novac. Ne ona količina potrebna za dostojanstven i lijep život, već novac kao alat za demonstraciju moći.
Jer, nažalost, živimo u društvu poremećenih vrijednosti gdje se uspjeh ne mjeri učinjenom koristi za opće dobro, već markom automobila, skupim satovima i elitnim nekretninama i zato je vjerojatno ‘pokretač’ ove pojave pohlepa kombinirana s lažnim osjećajem nedodirljivosti.
Razne titule i privatni biznisi su se u BiH u dosta slučajeva pokazali kao savršen paravan za pranje novca, jer tko bi na prvu pomislio da se iza vrijednih, ‘uglednih’ ljudi kriju milijunski poslovi s podzemljem.
Tiho ubijanje morala jednog društva
A upravo ova pojava ‘kriminala bijelih ovratnika’ nanosi državi najveću štetu. Jer, dok su standardni kriminalci koji desetljećima haraju po uobičajenom i nasilničkom receptu već prepoznati kao opasnost, ovi drugi, prikriveni kriminalci u odijelima, tiho ali sigurno ubijaju moral jednog društva.
Kada građani vide da oni koji bi trebali biti uzor krše zakon bez ikakvog straha, gubi se vjera u pravdu i sustav. To neminovno dovodi do apatije i masovnog iseljavanja, upravo onoga što danas gledamo u BiH.
To što policijske agencije uhićuju zvučna imena daje tračak nade. Međutim, stvarni oporavak i liječenje sustava počet će tek onda kada ljudi od ugleda odbiju svoje diplome, titule, funkcije i službene značke prodavati kriminalcima.
Istina.media
