Učestali i sve intenzivniji sušni periodi, pad razine vodostaja u rijekama te osjetan pad poljoprivrednih prinosa predstavljaju rastuću opasnost za europski kontinent, naglašavaju u Europskoj agenciji za okoliš (EEA).
Njezina izvršna direktorica Leena Ylä-Mononen ukazala je na ozbiljnost situacije te naglasila kako bi se posljedice ovogodišnjih suša mogle odraziti na svakodnevicu već tijekom nadolazeće zime.
„Posljedice ovogodišnje suše mogle bi se osjetiti već tijekom zime kroz poteškoće u opskrbi hranom te rast cijena, dok bi dugoročno gledano klimatske promjene pojedine poljoprivredne površine mogle učiniti u potpunosti neodrživima”, izjavila je Ylä-Mononen.
Geografsko širenje suše diljem kontinenta
Europske se zemlje suočavaju s iznimno teškim posljedicama sušnog razdoblja, pri čemu navedena kriza više nije ograničena isključivo na uobičajeno sušne predjele Sredozemlja. Prema službenim podacima Zajedničkog istraživačkog središta Europske unije, sušnim je uvjetima ove godine pogođeno gotovo 50 posto cjelokupnog područja Europske unije i Velike Britanije. Iznimno teške okolnosti zabilježene su u Ukrajini i Mađarskoj, dok se s neuobičajenim sušnim razdobljima suočavaju čak i Velika Britanija i Finska.
Izravne prijetnje opskrbi i ključnim sektorima
Iz Europske agencije za okoliš napominju kako bi manji prinosi usjeva i odgode žetve mogli uzrokovati poremećaje na tržištu hrane već ove zime. Usto, ekstremno visoke temperature i nestašica vode sve snažnije ugrožavaju poljoprivredni sektor, energetski sustav te prometnu infrastrukturu, piše Oslobođenje.
U najteže pogođenim područjima južne Europe uzgoj pojedinih kultura mogao bi u budućnosti postati neizvediv — čak i uz intenzivnu primjenu sustava navodnjavanja — i to uslijed nedostatka raspoloživih vodnih resursa.
Statistika gubitaka i visoki troškovi prilagodbe
Postojeće opasnosti dodatno će se produbiti ne počnu li europske države znatnije investirati u prilagodbu novim klimatskim uvjetima. Prema izračunima EEA-e, suša je uzročnik čak 54 posto svih poljoprivrednih gubitaka unutar Europske unije. U usporedbi s time, obilne oborine uzrokuju 21 posto štete, mraz je odgovoran za 16 posto, dok tuča uzrokuje devet posto gubitaka.
Također se procjenjuje da bi godišnji troškovi prilagodbe u sektorima poljoprivrede, energetike i prometa do 2050. godine mogli dosegnuti iznos između 53 i 137 milijardi eura.
Potreba za hitnim djelovanjem
Slijedom navedenog, iz Europske agencije za okoliš poručuju kako Europa mora usporedo raditi na dva fronta: smanjivati emisiju stakleničkih plinova i istodobno ulagati u prilagodbu posljedicama klimatskih promjena koje su već nastupile. Odgađanje nužnih ulaganja, upozoravaju stručnjaci iz agencije, u konačnici će rezultirati daleko većim financijskim i društvenim troškovima.
Istina.media
