Rok za potpisivanje ugovora između Vlade FBiH i američke tvrtke „AAFS Infrastructure & Energy” u vezi s izgradnjom plinovoda Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska istekao je još u lipnju, i još nema naznaka da bi u skorije vrijeme taj ugovor mogao biti i potpisan.
Aktivnosti zamrle
„Na temu Južne interkonekcije i obveza koje su proistekle iz izmjena Zakona o plinovodu Južna interkonekcija ništa se nije dogodilo. Te su aktivnosti zamrle. Čeka li se neki povoljniji trenutak? Može se naslutiti da ova američka tvrtka želi uključiti Vladu Federacije BiH u ugovor koji se odnosi na financiranje i da Vlada Federacije BiH bude jamac neke buduće potrošnje. Govori se da američka tvrtka ne može dobiti kredit jer nema osiguranu potrošnju plina i sada do mene dolazi priča da se od Vlade FBiH traži da to bude trojni sporazum – američka tvrtka, Vlada Federacije i neki budući kreditor. To bi bila omča oko vrata”, rekao je Almir Bečarević, stručnjak za energetiku i bivši direktor tvrtke „BH-Gas”.
Sporazum
U nekoliko je navrata Vedran Lakić, federalni ministar energetike, rekao da će sporazum biti potpisan.
Krajem srpnja, recimo, naveo je da je taj sporazum u završnoj fazi, a nakon toga polovicom kolovoza održan je i sastanak u Vladi Federacije BiH s predstavnicima američke tvrtke.
Nakon tog sastanka također je rečeno da se usuglašavaju detalji toga ugovora, međutim, do danas se to nije dogodilo.
BiH i Hrvatska još nisu ratificirale međunarodni sporazum
Osim toga što nije potpisan ugovor, BiH i Hrvatska još nisu ratificirale međunarodni sporazum koji se odnosi na ovaj projekt, a o njemu bi se uskoro trebalo odlučivati u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Ipak, pitanje je hoće li taj sporazum u ovom mandatu uopće i biti ratificiran.
Državna imovina
Pojedini političari iz Federacije BiH koji čine vlast na razini BiH pozvali su svoje koalicijske partnere, ali i oporbu, da se takav sporazum ne potpisuje, i to dok se ne dobije jasna slika plana američke administracije kada je u pitanju imenovanje visokog predstavnika, njegovih ovlasti te viđenja pitanja o državnoj imovini.
Inače, ta državna imovina trenutačno je možda i najveća prepreka za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija.
Naime, odmah nakon što su u Parlamentu FBiH, u oba doma, usvojene izmjene Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska, pojavio se problem i odmah su pojedinci rekli da će teško biti realizirati taj projekt jer nije riješeno pitanje „državne imovine”.
Suština problema je u tome što je visoki predstavnik u BiH još ranije donio zakon kojim se zabranjuje raspolaganje državnom imovinom. S obzirom na to da plinovod na oko 30 posto trase prolazi takvom imovinom, pitanje je kako će se to na kraju riješiti.
Podsjećanja radi, realizacijom projekta Južna interkonekcija BiH i Hrvatska, BiH bi diversificirala pravac opskrbe, pišu Nezavisne.
Ovaj plinovod ide iz pravca Zagvozda u Hrvatskoj, a u BiH ulazi kod Posušja i dalje ide do Tomislavgrada, Šujice, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika te pravcem Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla.
Osim plinovoda, plan je i da se izgrade plinske elektrane s obzirom na to da sam kapacitet plinovoda daleko premašuje potrošnju plina u Bosni i Hercegovini.
Istina.media
