Najnoviji rezultati istraživanja javnog mnijenja u Njemačkoj ukazuju na snažan rast podrške stranci Alternativa za Njemačku (AfD). Oporbena opcija koja zagovara strogo ograničavanje imigracije, obnovu odnosa s Rusijom i napuštanje eurozone trenutno uživa potporu veću od 40 posto. Time ostvaruje znatnu prednost pred vladajućim CDU-om, koji državu vodi u koaliciji sa Socijaldemokratima (SPD) i Slobodnim demokratima (FDP).
Pobjedi te političke opcije nadaju se pojedine stranke desnog spektra u Bosni i Hercegovini i Srbiji, vjerujući kako bi njezin dolazak na vlast označio početak dubokih promjena unutar Njemačke, a potom i Europske unije.
Prema ocjeni političkog analitičara Velizara Antića, ključni razlog zašto političke opcije s Balkana traže odnose s AfD-om leži u činjenici da je glas Njemačke, uz Francusku, presudan za odnos Europske unije prema našoj regiji.
„U tom kontekstu, stranka koja bilježi golem rast i koja je po istraživanjima u ovom trenutku pojedinačno najjača u Njemačkoj izuzetno je značajna za sve zemlje EU-a. Nastavi li s ovim rastom, AfD će vrlo brzo doći na vlast u Njemačkoj. S te točke gledišta, iznimno je važno imati dobre odnose s tom partijom“, rekao je Antić.
S druge strane, novinar Nemanja Rujević upozorava na razliku između političkog utjecaja i stvarnih rezultata na terenu.
„Današnji radikalni desničari dovoljno su mudri da ne nalikuju sasvim na svoje povijesne uzore. Zato radije surađuju s drugim nacionalistima nego što s njima ratuju, ali ta suradnja mora počivati na navodnom suverenizmu. Više su u pitanju folklorni sastanci, objave i fotografije zgodne za reklamu. Mnogo je dublja i po javni interes u Srbiji zloćudnija suradnja Vučićeva SNS-a i Demokršćana, koji drže poluge vlasti, za razliku od oporbenih desničara koji još mogu samo pričati“, ocijenio je Rujević.
Dodikove simpatije i stavovi AfD-a prema Bosni i Hercegovini
AfD se u svojem političkom djelovanju oslanja na populizam, njemački nacionalizam, suzbijanje migracija i redefiniranje Europske unije u „konfederaciju europskih nacija”. Nakon saveznih izbora u veljači 2025. godine, postali su druga snaga u njemačkom Bundestagu, navodi Detektor.
Milorad Dodik javno je podržao politiku AfD-a i njihove predstavnike na saveznim izborima, pozvavši glasače u Njemačkoj da im daju glas radi izgradnje boljih odnosa s Republiku Srpskom. Kada se stranka našla pod pojačanim nadzorom njemačkih obavještajnih službi zbog porasta ekstremizma u svojim redovima, Dodik je oštro reagirao.
„Političko-pravosudni progon AfD-a dokazuje da se europski liberalizam iz promotora slobode pretvorio u kaznenu ekspediciju s ciljem progona političkih disidenata“, napisao je Dodik na mreži X.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zastupnici AfD-a još su u lipnju 2023. godine u Bundestagu podnijeli prijedlog rezolucije pod nazivom „Stabilnost i sigurnost za Zapadni Balkan”. U tom dokumentu tražili su ukidanje Ureda visokog predstavnika (OHR), odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH te ustrojavanje samostalnog i ravnopravnog hrvatskog entiteta uz bošnjački entitet i Republiku Srpsku. Prijedlog u njemačkom parlamentu nije dobio potporu.
Osim toga, tijekom rasprave u Bundestagu u srpnju 2025. godine, predstavnici AfD-a izazvali su oštre reakcije izbjegavanjem pravne kvalifikacije genocida u Srebrenici te korištenjem te tragedije kao argumenta za tvrdnju da je multikulturalni suživot nemoguć.
Veze u Srbiji i zajednički politički interesi
U Srbiji veze s AfD-om godinama gradi Miroslav Parović, predsjednik Narodnog slobodarskog pokreta, koji naglašava da s njemačkom strankom surađuje još od 2014. godine. Podršku i kontakte s predstavnicima AfD-a ostvarivale su i druge desničarske opcije poput Dveri, Zavetnika, Nove Demokratske stranke Srbije te Srpske radikalne stranke.
Aleksandar Šešelj, potpredsjednik SRS-a, potvrdio je potporu stavovima AfD-a o pitanju Kosova i njihove kritike njemačke vanjske politike.
„Mi, srpski radikali, podržavamo stavove o pitanju Kosova koji se mogu čuti od predstavnika AfD-a. Najvažniji su nam stavovi prema Republici Srbiji i srpskim nacionalnim interesima u cjelini“, rekao je Šešelj, dodavši kako vjeruje da će očekivane promjene vlasti u Europi donijeti povoljniji pristup prema regiji.
Analitičar Velizar Antić objašnjava kako AfD srpski narod često prikazuje kao kršćanski narod koji se kroz povijest suočavao s prodorom islama, što rezonira s biračkim tijelom te stranke u Njemačkoj.
S druge strane, Rujević zaključuje kako bi pobjeda te opcije Balkanu donijela tek retoričku potporu bez stvarnih ekonomskih ili političkih pomaka, dok se Europa suočava s dubokom krizom i rastom radikalnih pokreta.
Istina.media
