Pametno, neustrašivo novinarstvo

ANALIZA NASTAVE POVIJESTI U BiH Što i kako učenici devetih razreda uče o ratu 1992.–1995.?

Analiza popisa udžbenika povijesti za deveti razred u Bosni i Hercegovini, koju je proveo portal Detektor, otkriva da se u većini škola i dalje koriste zastarjeli materijali. Od deset županija u Federaciji BiH, odgovor na novinarske upite dostavile su samo četiri, dok iz Republike Srpske nije bilo službenog odgovora.

Unatoč tomu, u Republici Srpskoj na popisu odobrenih udžbenika i dalje se nalazi materijal koji je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Merima Jašarević, nastavnica povijesti u jednoj od sarajevskih osnovnih škola, ističe da se o ratu u BiH uči u devetom razredu te da učenici predano prate nastavu i traže dodatne informacije.

„U radu se koristi nastavni materijal iz povijesti za učenike osnovnih i srednjih škola Sarajevske županije pod nazivom ‘Rat u Bosni i Hercegovini 1992.–1995., opsada Sarajeva i zločin genocida počinjen u Bosni i Hercegovini’, koji je integriran u nastavni plan i program“, navela je Jašarević, dodavši kako nastavnicima najveći problem predstavlja nedostatak vremena, zbog čega je iznimno važna terenska nastava i posjeti muzejima.

Needuciranost, jednostrane perspektive i izostanak ljudske dimenzije

Iz Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti pojašnjavaju da je Koordinacija ministara odobrila dopunu popisa nastavnih materijala, no zahtjeva za nove udžbenike povijesti nije bilo. Uvidom u popise u Tuzlanskoj, Zeničko-dobojskoj i Bosansko-podrinjskoj županiji utvrđeno je da se i dalje koriste stari udžbenici bez novih autora.

Profesorica povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, Melisa Forić Plasto, upozorava na potrebu modernizacije nastavnog sadržaja.

„Udžbenici, osobito oni priređeni prema nastavnim programima na bosanskom jeziku, objavljeni su između 2009. i 2012. godine, dok su dodaci koji se odnose na razdoblje rata 1992.–1995. naknadno objavljivani i nisu u upotrebi u svim županijama“, rekla je Forić Plasto.

Dodala je kako su prikazi rata uglavnom svedeni na političku i vojnu povijest iz nacionalnih perspektiva.

„Ono što nedostaje jest ta ljudska perspektiva rata, odnosno način na koji rat utječe na život ljudi. To se najbolje vidi kroz perspektivu žrtava i preživjelih, koja često nije zastupljena u udžbenicima, a može biti sjajna za analizu i razvijanje empatije prema žrtvama, neovisno o tome kojem narodu pripadaju“, objašnjava profesorica.

Neustavni udžbenik u RS-u i novi digitalni alati za nastavu

U Republici Srpskoj i u novoj školskoj godini u upotrebi ostaje udžbenik „Istorija za deveti razred osnovne škole”. Ustavni sud BiH prošle je godine utvrdio da je dio tog udžbenika, koji se odnosi na nastavnu temu o Republici Srpskoj i veličanju ratnih zločinaca, u suprotnosti s Ustavom BiH i okvirnim zakonodavstvom.

S druge strane, u Sarajevskoj županiji načinjeni su pomaci uvođenjem dopunskih materijala i suradnjom s Balkanskom istraživačkom mrežom (BIRN BiH). Azerina Muminović iz Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja SŽ-a potvrdila je da su provedene revizije postojećih materijala i stručna usavršavanja za nastavnike.

Ključni pomak čini i Baza sudski utvrđenih činjenica o ratu te Priručnik „Kako učiti i podučavati o ratu u BiH”, koje su izradili BIRN BiH, Udruga „Zaboravljena djeca rata” i Memorijalni centar Srebrenica. Baza sadrži sudski utvrđene činjenice iz presuda Haškog tribunala, prilagođena videomaterijale i pripreme za nastavu.

„Prednost Baze je što nudi videomaterijale prilagođene nastavnom procesu i siguran oslonac na činjenice koje su utvrdili sudovi“, zaključila je nastavnica Jašarević, istaknuvši da se kroz primjenu ovih alata učenje o ratnim zbivanjima preusmjerava prema činjenicama i objektivnom pristupu.

Istina.media