Nadležne institucije u BiH nisu dostavile tražene informacije o podizvođačima na velikim infrastrukturnim projektima koje u BiH izvode kineske kompanije, piše Detektor.
Detektor je podatke o tvrtkama koje su angažirane kao podizvođači na velikim kineskim projektima tražio od „Autocesta Federacije BiH“, „Autoputeva Republike Srpske“, Ministarstva prometa i veza RS-a, Ministarstva gospodarstva Kantona 10, poduzeća „Hidroelektrane na Trebišnjici“ i „Hidroelektrane Bistrica“, ali su te institucije, pozivajući se na različita objašnjenja, dale negativne odgovore.
Od „Autocesta FBiH“ traženi su podaci o izvođačima i podizvođačima, vrsti radova koje izvode, kao i promjenama podizvođača te druge informacije koje se odnose na izgradnju dionice Počitelj – Zvirovići na Koridoru Vc. Ova dionica otvorena je za promet u rujnu 2024. godine.
„Autoceste“ su dostavile informacije koje su dosad većinom bile poznate – okvirne podatke o dionici i izvođačima radova, poput „China State Construction Engineering Corporation“, konzorcija „AzVirt“ iz Azerbajdžana te privatnih tvrtki angažiranih za usluge nadzora.
„Autoceste FBiH“ odbile su Detektoru dati na uvid traženu dokumentaciju o podizvođačima, tvrdeći da ona „uključuje povjerljive komercijalne interese treće strane“.
Kako se vidi u rješenju „Autocesta“, suglasnost za ustupanje informacija nije dala kompanija „China State Construction Engineering Corporation“, jer bi mogla nastupiti šteta „njezinim legitimnim komercijalnim interesima, kao i interesima ugovornih partnera“.
„Imajući u vidu prirodu traženih dokumenata, ugovorne obveze povjerljivosti sadržane u međunarodnim FIDIC ugovorima (međunarodno priznati standardizirani modeli ugovora u građevinarstvu), kao i izjašnjenje ugovorne strane… ocijenjeno je da zaštita povjerljivih komercijalnih interesa u konkretnom slučaju preteže nad interesom javnosti za pristup kompletnoj dokumentaciji“, navodi se u odgovoru „Autocesta“.
Ta je institucija odbila i žalbu Detektora na ovo rješenje.
Iz organizacije Transparency International (TI) u BiH, koja prati potrošnju javnog novca u Bosni i Hercegovini, kažu da imaju dosta iskustva s odbijanjem ugovornih tijela da dostave informacije. Damjan Ožegović iz TI-ja objasnio je da ta organizacija dosad ima više od 350 presuda u svoju korist.
Podsjeća da, prema Zakonu o javnim nabavama, izvođači moraju ugovornom tijelu najaviti hoće li imati podizvođače ili neće. To znači da su podizvođači sastavni dio konzorcija u širem smislu. U tom kontekstu, objasnio je, svatko tko dobiva javna sredstva za svoje radove mora podlijegati kontroli javnosti.
„To što kod nas javni organi, odnosno ugovorna tijela u smislu Zakona o javnim nabavama, ograničavaju te informacije jest i više nego nepravilno, pogotovo kada do toga dolazi na zahtjev. Čak je nepravilno i što ne objavljuju unaprijed te informacije, ali ne postoji nijedan zakonski temelj da se te informacije uskrate od objavljivanja“, objasnio je Ožegović.
„Autoputevi RS-a“ bez dokumentacije
Od Ministarstva prometa i veza Republike Srpske Detektor je tražio detaljne informacije i dokumentaciju u vezi s izvođačima i podizvođačima na autocestama Banja Luka – Prijedor, Vukosavlje – Brčko i Bijeljina – Brčko.
Iako je zahtjev za pristup informacijama poslan sredinom lipnja, ni tri mjeseca kasnije ta institucija nije odgovorila na pitanja niti pružila povratnu informaciju.
Glavni izvođač na autocesti Banja Luka – Prijedor, koja je u fazi izgradnje, jest kineska tvrtka „China Shandong International“.
Dionice Vukosavlje – Brčko, koje su u fazi pripremnih radova, i Bijeljina – Brčko, koja je u fazi izgradnje, grade kineske državne kompanije „China State Construction Engineering Corporation“ te „China Overseas Engineering Group“.
Dokumente i detaljne informacije o autocesti Bijeljina – Brčko Detektor je tražio i od „Autoputeva RS-a“, s obzirom na to da su potpisnici ugovora.
Iz te institucije odgovoreno je da nemaju ugovore između kineskih partnera i njihovih podizvođača, kao ni prateću dokumentaciju.
„Napominjemo da je realizacija projekta izgradnje dionice autoceste Bijeljina – Brčko, koja je sastavni dio strateškog, nacionalnog projekta Republike Srpske, autoceste Beograd – Banja Luka, ugovorena po principu ‘financiranja, projektiranja i izgradnje’“, navodi se u odgovoru koji je Detektoru stigao iz „Autoputeva RS-a“.
Hidroelektrane na Bistrici
Od „HE Bistrica“ Detektor je tražio detaljne podatke o aneksima, podizvođačima i drugim dokumentima u vezi s izgradnjom hidroelektrana na rijeci Bistrici.
Izvođač radova je kineska kompanija AVIC, koja se nalazi na crnoj listi SAD-a zbog veza s kineskom vojnom industrijom. „HE Bistrica“ d.o.o. Foča odbila je dati informacije, uz obrazloženje da je riječ o povjerljivim podacima te zaštiti poslovnih interesa Društva i poslovnih partnera.
Izgradnjom energetskog sustava „HE Bistrica“ kod Foče predviđena je izgradnja triju hidroelektrana, čije je puštanje u probni rad ranije najavljeno za 2027. godinu.
Informacije Detektoru nisu dali ni iz „HE na Trebišnjici“ u vezi s izgradnjom „HE Dabar“. Osnovni ugovor sklopljen je između poduzeća „HE Dabar“ Trebinje i glavnog izvođača „China Energy Gezhouba Group“ (CGGC). Najavljeno je da će u probni rad biti puštena 2027. godine.
Na Detektorov zahtjev za pristup informacijama nije odgovoreno ni iz Ministarstva gospodarstva Kantona 10.
Tražena dokumentacija odnosila se na „Vjetroelektranu Ivovik“, na čijoj su gradnji bili angažirani POWERCHINA („Power Construction Corporation of China“) i GENERTEC („China General Technology Group“). Ta je vjetroelektrana završena i puštena u rad.
Ožegović kaže da, iako zakoni predviđaju iznimke, nijedna se ne može odnositi na uskraćivanje ovih informacija. Tako ni ona najčešća na koju se pozivaju, a to su komercijalni interesi treće strane, za koje je rekao da nisu opravdani i da su više stotina puta „padali“ u sudskoj praksi.
„Interes javnosti mora prevagnuti. (…) Čak i ako eventualno postoji neki utvrđeni izuzetak povezan s komercijalnim interesima, primjerice neki patenti ili cijene nekih repromaterijala, cijene rada ili slično, te se informacije mogu izostaviti iz objave, a ne sve tražene informacije. (…) Javni organi mogu dostaviti ugovor i anonimizirati dio informacija koje vjerojatno čak nisu ni bitne javnosti“, poručio je.
