Kanadski premijer Mark Carney iznio je pojedinosti o tome kako bi u praksi moglo izgledati „pridruženo članstvo” njegove zemlje u Europskoj uniji. Riječ je o inicijativi koju je dan ranije javno predložila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, a obuhvaća tješnju suradnju u području obrambenih kapaciteta, novih tehnologija, spajanja financijskih tržišta te uključivanja Kanade u obrazovni program Erasmus.
„Kanada i Europa snažne su same po sebi, ali snažnije su zajedno” – rekao je kanadski premijer tijekom obraćanja u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Predvodnik kanadskih liberala pozdravio je takav smjer i visoko postavljene ciljeve, naglasivši pritom kako golemat većina stanovnika njegove zemlje priželjkuje znatno čvršće i sadržajnije veze s europskim kontinentom.
„Velika većina Kanađana podržava mnogo bliskije odnose s Europom” – naglasio je.
Definiranje nepoznatog statusa
Budući da model „pridružene članice” do sada nije postojao u formalnom ustroju Europske unije, Carney je napomenuo kako će Ottawa i Bruxelles morati zajedničkim snagama oblikovati njegov konačni okvir. Izravno je naveo ključne točke koje Kanada predlaže za taj budući sporazum.
„Zajedno ćemo definirati što to točno znači” – kazao je.
Predložio je sveobuhvatno partnerstvo u sektoru umjetne inteligencije, svemirskih istraživanja, energetske stabilnosti, platnih sustava, obrambene industrije i opskrbe kritičnim sirovinama. Naime, Kanada raspolaže znatnim zalihama ukapljenog zemnog plina (LNG) koji je presudan za energetsku neovisnost Europe, kao i bogatima nalazištima ključnih minerala, prenosi HRT.
S druge strane, Europi su ti resursi prijeko potrebni, dok Kanada računa na europske industrijske kapacitete za njihovu preradu, pri čemu je spomenuta i mogućnost gradnje izvozne LNG luke na kanadskoj istočnoj obali.
Osim toga, kanadski je premijer zatražio pojednostavljenje trgovine uslugama te stvaranje uvjeta koji bi građanima s obje strane Atlantika omogućili lakše kretanje.
„Želimo da naši građani mogu raditi, studirati i živjeti gdje žele” – poručio je.
Ujedno je najavio potencijalno pristupanje Kanade programima Erasmus i Horizon, dok je kao bivši visoki dužnosnik u bankarskom sektoru zatražio i dublju integraciju financijskih tržišta.
Jačanje otpornosti bez težnje za dominacijom
Govoreći o onome što ne ulazi u njegove prijedloge, Carney je otklonio svaku mogućnost stvaranja trećega globalnog bloka koji bi služio kao novi svjetski takmac, osim što bi imao bolje manire.
„Ne želimo moć da bismo dominirali nad drugima” – rekao je.
Pojasnio je kako je stvarni cilj izgradnja otpornosti radi zaštite temeljnih vrijednosti.
„Naprotiv, nastojimo ojačati otpornost kako nitko ne bi mogao kontrolirati naša otvorena tržišta, ugroziti naš suverenitet i teritorijalni integritet ili potkopati naše slobode, demokracije i vladavinu prava” – istaknuo je.
Profil kanadskoga premijera iznimno je blizak europskom miljeu. Riječ je o nekadašnjem guverneru središnjih banaka Kanade i Engleske koji je do preuzimanja premijerske dužnosti 2025. godine uz kanadsko imao i irsko te britansko državljanstvo. Tijekom govora u Strasbourgu kombinirao je engleski i francuski jezik, citirajući pritom Goetheova „Fausta” na njemačkom, dok je dan prije u Liverpoolu pratio nogometnu utakmicu u društvu Andyja Burnhama i slavio pogodak Evertona, omiljenoga kluba novoga britanskog premijera.
Mjesto za stolom i ekonomska stvarnost
S početkom godine kanadski je šef vlade skrenuo pozornost međunarodne javnosti porukom o završetku razdoblja geopolitičke naivnosti, pozvavši države srednje veličine na uspostavu saveza.
„Srednje sile moraju biti za stolom, a ne na jelovniku” – upozorio je tada, a upravo se inicijativa o pridruženom članstvu u EU-u doživljava kao prvi korak prema ostvarenju tog cilja.
Unatoč političkom zbližavanju, veze s Europom teško mogu zasjeniti ekonomsko partnerstvo Kanade i SAD-a, koji tvore najobimniju bilateralnu trgovačku razmjenu na svijetu. Američko tržište i dalje upija gotovo tri četvrtine ukupnog kanadskog izvoza. Tijekom protekle godine robna i uslužna razmjena između SAD-a i Kanade dosegnula je 900 milijardi dolara, dok je istovremeno trgovački promet između Kanade i EU-a iznosio 130 milijardi dolara, navodi BBC.
Ipak, Carney je u Europi stekao naklonost odlučnim odgovorom na trgovinske pritiske i carinske namete iz Washingtona. Dok su neki europski čelnici prigovarali Bruxellesu na popustljivosti, Ottawa je na poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa uzvratila vlastitim protumjerama.
Oštra reakcija iz Washingtona
Uoči samog obraćanja kanadskoga premijera u Europskom parlamentu, Donald Trump otvoreno je ismijao zamisao Ursule von der Leyen, nazvavši je potpuno besmislenom te najavivši kaznene mjere ako procjeni da je riječ o potezu usmjerenom protiv SAD-a.
„Ako to učine, ako procijenim da je riječ o neprijateljskom činu, uvest ću vrlo visoke carine ili prekinuti trgovinu s Europom u mnogim područjima” – zaprijetio je Trump u srijedu tijekom obraćanja novinarima na putu prema Sjevernoj Karolini.
Poruku je zaključio uz jasna uvjetovanja.
„Ako su namjere dobre, to je u redu. Ako su namjere loše, uvest ćemo vrlo visoke carine Europi” – zaključio je.
Istina.media
