Novo izvješće u kojem se ruski propagandni medij Ribar označava kao ozbiljna sigurnosna prijetnja potvrđuje ranija pisanja Detektora, ali i baca novo svjetlo na prirodu funkcioniranja i metode širenja manipulativnog utjecaja koji izravno dotiče i Bosnu i Hercegovinu.
U izvješću tvrtke Alto Intelligence, koja se bavi rješenjima iz područja sigurnosti, Ribar se opisuje kao puno više od običnog propagandnog medija. On predstavlja prijetnju ne samo u kontekstu dezinformacija, nego kroz cjelokupnu infrastrukturu koja omogućava da se njihov način interpretiranja događaja iznimno brzo proizvede, lokalizira te distribuira na više jezika i u više regija, uključujući i Balkan.
Ruski medij Ribar uživa službenu potporu Kremlja, a svoje tekstove i analize primarno širi putem aplikacije Telegram. Osnivač tog medija, Mihail Zvinčuk, nalazi se pod sankcijama Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva, dok SAD nudi nagradu do 10 milijuna dolara za informacije o zaposlenicima i suradnicima njegove medijske organizacije.
Autori izvješća Alto Intelligence sa sjedištem u Španjolskoj koriste termin Advanced Persistent Manipulator (APM) ili „Napredni trajni manipulator” kako bi opisali Ribar. Objašnjavaju da takav akter „oblikuje okruženje u kojem institucije, tvrtke, regulatori, investitori, mediji i sigurnosni dionici interpretiraju događaje, puno prije nego što se pojavi bilo kakva pojedinačna tvrdnja”.
„Prije nego što tvrtka, imovina ili operativno okruženje dospiju u javnu sferu, okvir je možda već bio posijan i lokaliziran u mrežama”, stoji u izvješću.
Iz toga proizlazi da je jedna od najvažnijih sposobnosti Ribara upravo njegovo umijeće da u javnosti bude prihvaćen kao pouzdan i vjerodostojan izvor informacija.
Komentirajući nalaze iz izvješća, Nejra Veljan, istraživačica Atlantske inicijative iz BiH objasnila je da informacijska manipulacija ne mora uvijek počivati na potpuno izmišljenoj vijesti.
„Stvaran događaj može biti selektivno prikazan, izvučen iz konteksta, povezan sa širim geopolitičkim narativom i zatim ponavljan kroz različite kanale dok određena interpretacija ne počne izgledati kao općeprihvaćeno objašnjenje događaja”, kazala je Veljan.
Djelovanje u regiji i pokušaji utjecaja na obrazovanje
Ribar je godinama aktivan u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori, a na svom Telegram kanalu posvećenom regiji pod nazivom Balkanar analizira lokalna politička zbivanja kroz prizmu proruskih narativa o budućnosti Balkana.
Detektor je u više navrata pisao o Ribaru, njegovu osnivaču te vrsti informacija i dezinformacija koje plasira putem Balkanara. Između ostalog, otkriveno je da je Ribar, u suradnji s entitetskim vlastima, pokušao otvoriti školu novinarstva u Republici Srpskoj, iako ova medijska kuća i njezin prvi čovjek Mihail Zvinčuk trpe stroge sankcije Europske unije zbog širenja propagande.
„Bosna i Hercegovina jest izravno uključena u ovaj informacijski prostor. Balkanar kontinuirano obrađuje događaje iz BiH, a sam Ribar ga predstavlja kao dio svog regionalnog ekosustava. Zato BiH nije samo moguća buduća meta ove infrastrukture. BiH je već jedan od prostora o kojem ona proizvodi i distribuira sadržaj”, naglasila je Veljan.
Prema njezinim riječima, BiH ima ozbiljan nedostatak jer je Europska komisija u izvješću za 2025. godinu izričito navela da Bosna i Hercegovina nema ukupnu procjenu niti okvir politike za hibridne prijetnje, pozvavši na hitno jačanje kapaciteta za odgovor na strano informacijsko manipuliranje i miješanje.
Također, Ribar je u više navrata sudjelovao u širenju panike zbog potencijalnog novog sukoba na Balkanu, zauzimajući političke stavove Moskve i vlasti u Republici Srpskoj. Posljednji ozbiljan primjer takvog narativa zabilježen je tijekom trajanja potjernice za Miloradom Dodikom, kada je Ribar tvrdio da se „regija gura u eskalaciju”.
Unatoč sankcijama, BiH je u više navrata dopustila Zvinčuku ulazak na svoj teritorij, pa tako i tijekom izvanrednih izbora za predsjednika Republike Srpske 2025. godine.
S druge strane, zaposlenici Ribara protjerani su 22. rujna 2026. godine iz Češke, nakon što su ih razotkrili istraživački novinari medijske kuće Seznam Zprávy.
Kako su novinari tog medija otkrili, dvije su osobe u ime Ribara putovale europskim zemljama — uključujući i Bosnu i Hercegovinu — te snimale film u kojem su sa sugovornicima razgovarale o euroskepticizmu i odnosu Europe prema Rusiji. Novinari su identificirali i producenta filma Borisa Dvorkina koji je, prema tvrdnjama Seznam Zprávyja, izravno povezan s ruskim obavještajnim strukturama.
Meta je i namjenska industrija
Ribar je u izvješću Alto Intelligencea prepoznat i kao mreža usmjerena na gospodarske subjekte koje uvezuje u svoje narative. Izvješće identificira više od 140 tvrtki koje Ribar spominje u svojim analizama, a sve su uglavnom iz sektora obrane, energetike, financija i tehnologije.
Kako je Detektor utvrdio pregledom kanala Balkanar, Ribar je u više navrata pokazao poseban interes za namjensku industriju u Bosni i Hercegovini.
U kolovozu 2026. godine, koristeći slučaj pokušaja prijevare nad bh. tvrtkom iz namjenske industrije Igman, kanal je skrenuo pozornost na „ozbiljnu ranjivost unutar bh. tvrtki iz obrambenog sektora”.
Igman se našao u fokusu i tijekom problema s barutom 2025. godine, kada je Ribar obustavu izvoza baruta iz Srbije u BiH prikazao kao pozitivnu vijest.
„Manipulacija informacijama više se ne promatra samo kao problem medija, novinarstva ili političke komunikacije. Tvrtke koje se bave sigurnosnim rizicima počinju je tretirati kao pitanje koje može utjecati na reputaciju kompanija, investicije, kritičnu infrastrukturu, energetiku, financije, obrambeni sektor i proces donošenja odluka”, izjavila je Nejra Veljan.
Ona napominje da je vidljiv jasan pomak u percepciji ovog problema.
„Informacijska manipulacija sve se više tretira kao komponenta šire sigurnosne izloženosti, a ne samo kao pitanje netočnih informacija na društvenim mrežama”, tvrdi Veljan.
Prilagodba narativa i brza reakcija
Ribar je nedavno intenzivno pratio i događaje u BiH povodom smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Prilikom objavljivanja vijesti — poput prijava za veličanje Mladića od strane dužnosnika u Republici Srpskoj — Ribar se oslanjao na narativ o „pritisku Sarajeva na Srbe”, opisujući Mladića kao „simbol otpora” tijekom ratova devedesetih.
Izvješće tvrtke Alto Intelligence sugerira da ovaj i slične primjere regionalnog značaja Ribar oblikuje i plasira na svoje druge kanale prilagođene različitim jezicima i društvenim okolnostima, ali uvijek promovirajući isti osnovni narativ.
Mreža, prema njihovoj analizi, nakon prilagodbe različitim publikama poruku širi sinkronizirano, koristeći obrasce koordinacije unutar vrlo kratkih vremenskih razmaka.
Jedna od najopasnijih mogućnosti Ribara jest sposobnost brze aktivacije oko konkretnih događaja i trenutačnog prilagođavanja postojećih narativa novonastaloj situaciji.
„Zbog toga bih rekla da problem nije samo nedostatak svijesti o jednoj mreži kao što je Ribar. Nedostaje nam sustav koji bi kontinuirano povezivao ono što vide istraživači, novinari, fact-checkeri, sigurnosne institucije, akademska zajednica i organizacije civilnog društva”, upozorava Veljan.
Zaključuje kako ćemo — ako pratimo samo pojedinačne dezinformacije i reagiramo tek kada se sporna objava pojavi — uvijek reagirati prekasno. Zbog toga je nužno pratiti kako se narativ pojavljuje, tko ga prvi plasira, tko ga lokalizira, koliko brzo prelazi s jednog jezika na drugi i između platformi, tko ga pojačava te u kojem trenutku iz marginalnog prostora ulazi u politički ili medijski mainstream.
Istina.media/ Foto: Ilustracija/ Detektor.ba
