Biljana Plavšić, nekadašnja članica ratnog Predsjedništva i kasnija predsjednica Republike Srpske, preminula je u 96. godini u Beogradu. Pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu priznala je krivnju za zločine protiv čovječnosti — točnije za sudjelovanje u progonu Bošnjaka, Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi u čak 37 općina diljem Bosne i Hercegovine. Na temelju sporazuma o priznanju krivnje, 2003. godine osuđena je na 11 godina zatvora.
Uloga u etničkom čišćenju i pozivanje paravojnih postrojbi
Prema pravomoćnoj presudi Haškog tribunala, Plavšić je aktivno podržavala i provodila kampanju etničkog razdvajanja, koja je za posljedicu imala smrt tisuća civila te brutalno protjerivanje i deportacije desetaka tisuća ljudi. Jedna od ključnih točaka njezine odgovornosti bilo je izravno pozivanje paravojnih postrojbi iz Srbije da se priključe snagama bosanskih Srba te silom ostvare ciljeve etnički čistih teritorija.
Tijekom ratnih godina u političkom je vrhu djelovala rame uz rame s drugim vodećim akterima i kasnijim haškim osuđenicima, Radovanom Karadžićem i Momčilom Krajišnikom.
Foto: Portal hrvatskih branitelja
Priznanje krivnje i kasnije puštanje na slobodu
Iznoseći iskaz prilikom priznanja krivnje pred MKSJ-om, Plavšić je izjavila kako prihvaća punu odgovornost nakon što se, prema vlastitim riječima, uvjerila da su tisuće nevinih ljudi bile žrtve organiziranog i sustavnog uklanjanja nesrpskog stanovništva s područja koja su smatrana srpskima.
Nakon što je odslužila dvije trećine kazne u zatvoru Hinseberg u Švedskoj, puštena je na slobodu 2009. godine, nakon čega je živjela u Beogradu.
Politička karijera i obnašanje dužnosti
Prije i tijekom rata u Bosni i Hercegovini obnašala je najviše političke dužnosti. Od 1990. do 1992. godine bila je članica Predsjedništva Socijalističke Republike BiH, dok je 1992. obnašala dužnost vršiteljice dužnosti predsjednice Srpske Republike BiH. Od 1992. do 1996. godine služila je kao potpredsjednica Republike Srpske, da bi nakon toga, u razdoblju od 1996. do 1998. godine, preuzela dužnost predsjednice Republike Srpske.
Nakon političkog razlaza s Radovanom Karadžićem i tvrdom linijom sa sjedištem na Palama, 1997. godine osnovala je vlastitu stranku Srpski narodni savez (SNS) i prebacila političko središte RS-a u Banju Luku, čime je započeo period njezina usklađivanja s međunarodnom zajednicom prije nego što se 2001. godine dobrovoljno predala Sudu u Haagu.
Istina.media/ Foto: Biljana Plavšić/ Wikipedia
