Od 2020. kada je na globalnoj razini započeo snažan inflacijski val, pa sve do 2026. godine, građani zemalja zapadnog Balkana suočavali su se s neprekidnim udarima na svoje kućne proračune.
Izbijanjem pandemije koronavirusa cijene su počele rasti — nekada brže, nekada sporije, ovisno o globalnim poremećajima poput rata u Ukrajini, trgovačkih sukoba i kriza na Bliskom istoku. Ni šest godina poslije cijene se nisu vratile na pretpandemijsku razinu, već i dalje rastu, ali sporijim tempom.
Ako se analizira isključivo posljednja godišnja stopa inflacije, stječe se dojam da se situacija smirila, no građani se i dalje bore s posljedicama svih poskupljenja koja su se nagomilavala godinama.
Istodobno, prosječne plaće u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i na Kosovu nominalno su znatno porasle — između 70 i gotovo 100%.
Međutim, ekonomski pokazatelji potvrđuju kako su u utrci između cijena i plaća pobjedu odnijele cijene, pa se ključno pitanje ne odnosi na nominalni rast plaća, nego na to koliko je od tog rasta stvarno preostalo nakon šest godina inflacije i koliko je on pokrio rastuće troškove života.
Kumulativni rast cijena od 2020. do 2026. godine
Ukupna, kumulativna inflacija od 2020. do sredine 2026. godine jasno pokazuje razmjer poskupljenja u odnosu na razdoblje prije pandemije. Uslijed naglog skoka cijena hrane i energenata tijekom 2022. i 2023. godine, ukupne brojke za cijelu regiju iznimno su visoke.
Prema jedinstvenom Indeksu potrošačkih cijena (CPI) Svjetske banke, cijene su u posljednjih šest i pol godina najviše porasle u Srbiji — za 49,3%.
Slijede Sjeverna Makedonija s rastom od 41,5%, Crna Gora s 38,1%, Hrvatska s 34,7%, Bosna i Hercegovina s 30,1% te Kosovo s 29,6%. Nijedna zemlja u regiji od 2020. nije imala samo jednu godinu inflacije, već su sve prošle kroz više uzastopnih valova poskupljenja, pri čemu se najveći udar dogodio između 2021. i 2023. godine.
Iako se u 2025. i 2026. godini godišnja stopa inflacije smirila i u većini zemalja pala na 2 do 4%, to ne znači da su cijene padale, nego da su sporije rasle, pa je potrošačka košarica u svim zemljama zapadnog Balkana danas skuplja za 30 do 50% u odnosu na početak ovog desetljeća.
Hrana i energenti u žarištu krize
U cijeloj se regiji po skoku cijena najviše izdvajaju hrana, stanovanje, režijski troškovi, energenti, ugostiteljske usluge i zdravstvo.
U Hrvatskoj je najveći inflacijski šok 2020. bio snažno povezan s hranom i energijom, a do 2026. godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najviše su poskupjele hrana (40–45%), energija (35–38%) te ugostiteljske usluge (45–50%), uz dodatni udar na stanovanje i režije u razdoblju 2024 – 2025.
U Srbiji hrana i bezalkoholna pića čine čak 31,6% indeksa potrošačkih cijena, a iz Republičkog zavoda za statistiku navode da su na ukupni rast cijena posebno utjecali poskupljenje voća, bezalkoholnih pića, duhana te zdravstvenih i komunalnih usluga.
U Bosni i Hercegovini najviše je poskupjela hrana, koja čini više od 32% ukupne potrošačke košarice, za 38 do 43%, pri čemu su pojedini artikli poput ulja, šećera, brašna i maslaca u jednom trenutku bilježili skokove i do 70%, dok su stanovanje i energenti skočili za 35 do 40%.
Sjeverna Makedonija pretrpjela je jedan od najtežih udaraca s vrhuncem inflacije krajem 2022. od preko 19%, a tijekom šest godina hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su više od 48%.
Prema podacima Eurostata i Monstata, hrana je u Crnoj Gori dosegnula čak 87% prosjeka cijena Europske unije, ostvarivši skok od 51% od 2020. do kraja 2025. godine, poaci su analize Al Jazeere Balkans.
Usporedba rasta plaća i potrošačkih košarica
Iako usporedba prosječnih neto plaća iz 2020. i najnovijih podataka za 2026. godinu iz službenih državnih izvora pokazuje snažan nominalni rast, stvarna kupovna moć nije pratila taj postotak.
U Bosni i Hercegovini je, prema Agenciji za statistiku BiH, prosječna plaća skočila s 489 na 865 eura, no potrošačka košarica Saveza samostalnih sindikata BiH za lipanj 2026. iznosila je 1.682 eura.
U Srbiji je prosječna plaća porasla sa 563 na 1.006 eura, dok je prosječna potrošačka košarica prema Ministarstvu unutarnje i vanjske trgovine u svibnju 2026. iznosila oko 944 eura.
U Hrvatskoj je prosječna plaća prema podacima DZS-a porasla sa 875 na 1.555 eura, no realni rast ostao je skroman.
U Sjevernoj Makedoniji prosječna plaća porasla je sa 460 na 786 eura, dok je minimalna potrošačka košarica u lipnju 2026. iznosila 1.113 eura.
Crnogorci umjesto 523 eura iz 2020. danas imaju prosječnu plaću od 1.033 eura, no Centar za edukaciju, informiranje i sindikalna istraživanja pri Uniji slobodnih sindikata Crne Gore izračunao je za drugi kvartal 2026. godine košaricu od čak 2.110 eura za četveročlano kućanstvo.
Za Kosovo je posljednji usporedivi podatak prosječna neto plaća od 636 eura za 2025. godinu, dok je 2020. iznosila 416 eura.
Stvarni utjecaj na životni standard
Same cijene ne govore mnogo o životnom standardu ako se ne uzmu u obzir raznice u prihodima, upozorava Eurostat. Prema podacima Svjetske banke o vrijednosti novca, kućanstvo u BiH koje je 2020. trošilo 100 eura za istu je potrošnju pet godina poslije moralo izdvojiti oko 127 eura. Na Kosovu taj iznos iznosi 130 eura, u Hrvatskoj 131 euro, u Crnoj Gori 135 eura, u Sjevernoj Makedoniji 139 eura, dok je situacija najteža u Srbiji s 142 eura.
Najveći udar u Srbiji dogodio se 2022. i 2023. godine, kada je prosječna inflacija dvije godine zaredom bila blizu 12 posto, pokazuju podaci Svjetske banke. U konačnici, inflacijom su najviše pogođena kućanstva koja najveći dio prihoda trošiti na osnovne potrebe, jer je kućanstvo koje 40 ili 50 posto prihoda izdvaja za hranu, energiju i stanovanje znatno teže podnijelo rast cijena od onih s većim kućnim proračunom.
