Nakon velikih ljetnih vrućina i nedavnih kiša, oko Regionalnog deponija Ramići pokraj Banja Luke zrak je ispunio težak, zagušljiv smrad truleži.
Gusta crna tekućina, mješavina oborinskih i otpadnih voda te fekalija – slobodno se upija u tlo te u konačnici otječe u obližnji potok.
Sanitarna kaseta deponija – podzemna izolirana ćelija s nepropusnom oblogom te sustavima za drenažu i kontrolu plinova – u potpunosti je popunjena, upozorava lokalni stanovnik Dragan Bajić, ističući kako bi odlagalište trebalo hitno zatvoriti.
„Podaci koje smo prikupili kao mještani i aktivisti pokazuju da je maksimalni kapacitet kasete dostignut još prije godinu ili godinu i pol. S obzirom na to, uvjeti za daljnji rad regionalnog deponija više ne postoje. Uvidom u ekološku dozvolu utvrdili smo da način zbrinjavanja životinjskog otpada koji se trenutno primjenjuje uopće nije prepoznat važećim propisima”, rekao je Bajić.
Na ovome se deponiju životinjski otpad istovara na otvorenu livadu te bagerima miješa s ostalim komunalnim otpadom, čak i pri ljetnim temperaturama od 40 °C. Bajić naglašava kako građani žive u neprestanom strahu od ekološke katastrofe.
„Ne tražimo ništa posebno niti imamo političke motive. Ipak, moram reći da se gradske i entitetske vlasti oglušuju i postupaju nezakonito. Dnevno se ondje odloži i do 180 tona životinjskog otpada bez ikakva propisnog skladištenja. Nema ni traga zakonitom odlaganju, a kamo li praćenju gdje taj otpad u konačnici završava”, kazao je Bajić.
Unatoč sastanku predstavnika mjesne zajednice s ministrom za prostorno uređenje, graditeljstvo i ekologiju Republike Srpske Bojanom Vipotnikom, pomaka nema. Iz resornog ministarstva navode kako je nadzor u nadležnosti inspekcija, dok iz Grada Banja Luke nisu odgovorili na upite.
Sporno proširenje i opasnosti po zdravlje
Na odlagalište Ramići dovozi se otpad iz Banja Luke te Gradiške, Laktaša, Srpca, Prnjavora, Čelinca, Kotor-Varoši i Kneževa — područja na kojem živi oko 400.000 stanovnika. Unatoč višegodišnjim sporovima oko zemljišta, u planu je proširenje odlagališta sa sadašnjih 29 na 44 hektara.
Stručnjaci i ekolozi iznimno su zabrinuti zbog ovakvih najava.
„Najznačajniji negativni utjecaji odlagališta na okoliš proizlaze iz zagađenja procjednim vodama i deponijskim plinom. Odlaganje izvan sanitarnih kaseta uzrokuje zagađenje podzemnih i površinskih voda te zraka, uz visoke rizike po zdravlje zbog glodavaca, štetočina i slijeganja tla”, upozorila je profesorica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci Dušica Pešević.
Pešević objašnjava kako anaerobnom razgradnjom nastaje metan, staklenički plin koji znatno jače ubrzava klimatske promjene od CO2, dok se u zrak ispuštaju i dušikovi te sumporni oksidi, teški metali i dioksini. Kao privremeno rješenje predlaže baliranje otpada, odnosno mehaničko prešanje i umotavanje u nepropusnu plastičnu foliju čime se zaustavlja biološka razgradnja i širenje neugodnih mirisa.
Potreba za uvođenjem kružnog gospodarstva
Iz banjalučkog Centra za životnu sredinu poručuju kako ključ promjene leži u pritisku javnosti na nadležne institucije, ali i u korjenitoj reformi sustava, navodi Detektor.
Asistent u Centru Igor Kalaba ističe kako je Bosni i Hercegovini nužno uvođenje kružnog gospodarstva koje započinje već pri samome dizajnu proizvoda i ambalaže.
„Cilj je stvarati manje otpada proizvodnjom trajnijih uređaja i robe koje je lako popraviti. To omogućuje ponovnu uporabu i povrat sirovina, dok reciklaža dolazi tek na samome kraju, neposredno prije deponija. Reciklaža nije čarobni štapić jer i ona zahtijeva energiju i novac”, naglasio je Kalaba.
Zaključio je kako je odvojeno prikupljanje otpada osnovni preduvjet da bi zajednica mogla postupati odgovorno, dodavši kako kružni model, uz zaštitu zdravlja i okoliša – otvara i nova radna mjesta.
Istina.media/ Foto: Regionalni deponij Ramići, BIRN
