Rumi je bio jedan od najvećih učenjaka i umjetnika svih vremena. Njegova ostavština svjedoči o dugim kulturnim i duhovnim vezama Bosne i Hercegovine s perzijskim svijetom.
U Kulturnom centru Veleposlanstva Irana u Mostaru 9. listopada održana je kulturna večer „Rumi u Mostaru“, posvećena životu i djelu velikoga perzijskog pjesnika i mistika Mevlane Dželaludina Rumije. O njegovoj misli i utjecaju govorili su prof. dr. Irma Marić-Međedović, prof. Muamer Kodrić i konzul za kulturu Hamid Reza Azadi. Program je moderirala mr. Aida Čorbo, prof. Saudin Šahinović izveo je glazbu, Adna Blagajac recitirala je Rumijevu poeziju, a poslije toga predstavljena je i izložba kaligrafije prof. Muniba Obradovića.
Rumija nema u čitankama
Posebno intrigira pitanje koje je otvorila profesorica Marić-Međedović, a o kojem se raspravljalo i među prisutnima: zašto Rumi i drugi veliki perzijski književnici/ce nisu mnogo zastupljeni u školskim lektirama i čitankama? Zašto o njihovim djelima tako malo učimo i zašto ih uglavnom upoznajemo zahvaljujući interesu i dobroj volji islamskih zajednica?
Rumijeva Mesnevija progovara o moralu, etici, ljudskim slabostima, suosjećanju i samospoznaji, ali i o molitvi i duhovnoj sabranosti. Iz njegova djela možemo se duhovno okrijepiti i mnogo toga naučiti o sebi i drugima. Ljubav u njegovoj poeziji nije samo puki romantizirani osjećaj nego i duboki put unutarnje promjene, suočavanja s vlastitim slabostima i strahovima i preispitivanja vlastitih postupaka. Njegove riječi, kako su izlagači i izlagačice istaknuli, pozivaju nas da preispitamo vlastite postupke, da ne sudimo olako drugima i da razumijemo kako se čovjekova promjena ne događa bez dubokog suočavanja sa samim sobom. Otvara se prostor za molitvu, meditaciju i umjetnost. Jedna večer nije dovoljna da izrazi raskoš Rumijevoga stvaralaštva, ali jeste prelijepi početak.
Perzijska književnost, međutim, nije samo Rumi. Ferdowsi je epom Šahnama sačuvao bogato iransko mitološko i kulturno nasljeđe, Omar Hajjam promišljao je prolaznost i ljudsku slobodu, Saadi Širazi pisao je o pravednosti i ljudskoj naravi. Zašto azijskim i afričkim autorima i autoricama ne posvećuje više prostora u obrazovanju ali i umjetnosti i kulturologiji? Zašto samo zapadnoeuropska tradicija zauzima središnje mjesto u obrazovnim programima, dok se bogatstvo perzijske i drugih istočnih književnosti uglavnom zanemaruje i podmuklo potiskuje? I ne, nije riječ o tome da europske klasike treba smanjiti, nego da duboko preispitamo obrazovne modele koji nedovoljno prostora ostavljaju drugim kulturnim i intelektualnim tradicijama.
Širi pogled na svijet
Rumi je bio jedan od najvećih učenjaka i umjetnika svih vremena. Njegova ostavština svjedoči o dugim kulturnim i duhovnim vezama Bosne i Hercegovine s perzijskim svijetom. Zato je važno njegovati dijalog Bosne i Hercegovine i Irana kroz književne susrete, prijevode, izdavaštvo, znanstvenu suradnju i obrazovanje. Rumi i drugi perzijski klasici ne bi trebali ostati dostupni samo uskom krugu poznavatelja, nego bi njihova djela trebala pronaći put do škola, knjižnica i mladih čitatelja/ca. Njihovo uključivanje omogućilo bi učenicima/cama širi pogled na svijet i susret s različitim odgovorima na pitanja o ljubavi, pravdi, moralu i ljudskoj odgovornosti. I to je jedna od važnih poruka s kojima nakon ovakvi večeri ostaje zapisana u naša kritička promišljanja.
Ružica Ljubičić/Istina.media
