Ruski diplomat Aleksandar Aleksandrovič Krasij postao je ove godine akreditirani pomoćnik vojnog atašea u Srbiji, pet godina nakon što su bugarski mediji izvijestili o njegovu protjerivanju iz te zemlje uslijed izbijanja velikog špijunskog skandala između Sofije i Moskve.
Procurjeli podaci iz ruskih baza ukazuju na to da je Krasij povezan s ruskom vojnom obavještajnom službom (GRU), navodi Systema, istraživačka jedinica Radija Slobodna Europa na ruskom jeziku. Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske i tamošnje tužiteljstvo nisu odgovorili na upite o ovom slučaju.
Istraživanje RSE-a pokazuje kako je Krasij boravio u Srbiji oko godinu dana nakon protjerivanja iz Bugarske, no tek se 2026. godine njegovo ime službeno pojavilo na diplomatskoj listi Ministarstva vanjskih poslova Srbije kao pomoćnik vojnog atašea.
Protjerivanje ruskog diplomata dogodilo se u jeku istrage u Bugarskoj povodom serije eksplozija u skladištima oružja, za što su tada osumnjičeni ruski državljani, dok je Moskva odbacivala bilo kakvu umješanost.
Bivši diplomat i stručnjak za geopolitiku i sigurnost Nikola Lunić smatra kako ovaj slučaj pokazuje da se odnos srbijanskih institucija prema tom dugotrajnom problemu nije mijenjao.
„Sigurnosne službe trebale bi raditi svoj ustavno definiran posao i štititi državu u sigurnosnom i protuobavještajnom smislu. RSE je na to ukazivao još 2023. godine, a institucije uopće nisu reagirale“, rekao je Lunić.
Istraživanje iz 2023. godine identificiralo je trojicu ruskih diplomata koji su svoju misiju u Srbiji započeli nakon što su protjerani ili stavljeni na “crnu listu” u zemljama EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Tada je utvrđeno da je jedan od njih povezan s jedinicom Federalne službe sigurnosti (FSB) optuženom za kibernetičke napade na američki energetski sektor, dok je drugi bio povezan s Vanjskom obavještajnom službom Rusije. Jedan od njih i dalje obnaša diplomatsku dužnost u Srbiji.
Razotkrivanje identiteta i odlazak iz Sofije
Ministarstvo vanjskih poslova Bugarske protjeralo je krajem travnja 2021. godine još jednoga ruskog diplomata. Iako službeno ime nije objavljeno, bugarska informativna agencija Zona News i javni servis objavili su kako je riječ o potpukovniku Aleksandru Krasiju, koji je obnašao dužnost pomoćnika ruskog vojnog atašea.
Agencija Zona News navela je kako je Krasij morao napustiti Bugarsku najkasnije do 5. svibnja. Prema navodima Bugarske nacionalne televizije, on je dužnost u toj zemlji preuzeo krajem 2020., a stigao početkom 2021. godine. Tijekom četveromjesečnog boravka zabilježen je tek jedan njegov javni nastup — u ime ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua uručio je orden aktivistu udruge “Rusofil” u Bugarskoj.
Put iz Bugarske prema Beogradu
Nešto više od godinu dana nakon protjerivanja, Krasij je fotografiran na događaju na državnom Sveučilištu obrane u Beogradu među polaznicima usavršavanja u Školi nacionalne obrane. RSE ga je identificirao na temelju oznake s imenom “A.A.Krasii” na uniformi koju je nosio.
Njegovo ime službeno se pojavljuje 2026. godine na diplomatskoj listi koju redovito ažurira Ministarstvo vanjskih poslova Srbije. Iste godine zabilježena je njegova prisutnost na dva događaja u Beogradu: u travnju pri polaganju vijenaca uoči zasjedanja Međuvladinog srpsko-ruskog odbora te u svibnju tijekom šetnje “Besprtnog puka”.
Ministarstvo vanjskih poslova Srbije i Veleposlanstvo Ruske Federacije nisu odgovorili na upite za komentar o Krasijevoj misiji.
Istraga o eksplozijama i trovanju trgovca oružjem
Krasijevo protjerivanje dogodilo se tijekom istrage u kojoj je šest ruskih državljana optuženo za umješanost u seriju eksplozija u bugarskim skladištima i proizvodnim pogonima između 2011. i 2020. godine.
Bugarski tužitelji naveli su kako postoji osnovana sumnja da su ti događaji povezani s trovanjem trgovca oružjem Emiliana Gebreva 2015. godine te s eksplozijom u češkim skladištima streljiva u Vrbeticama 2014. godine, s ciljem prekida isporuke vojne opreme Gruziji i Ukrajini.
Gebrev je 2015. godine preživio trovanje u Sofiji, a istražitelji su taj slučaj povezali s djelovanjem ruske vojne obavještajne službe GRU.
Tragovi u bazama podataka i povezanost s GRU-om
Povezanost Krasija s obavještajnim strukturama otkrivaju procureli podaci iz ruskih baza podataka. U većini službenih evidencija, poput portala “Gosuslugi” ili zdravstvenih ustanova, Krasij kao svoju kućnu adresu navodi Pasaž Djevojačkog Polja 4 u Moskvi, gdje se nalazi sjedište Kombinirane akademije kopnene vojske.
Njegova stvarna adresa pojavljuje se u zahtjevima za propusnice tijekom pandemijskog zatvaranja 2020. godine, gdje je naveo objekte u ulici Maršala Birjuzova. Na toj se lokaciji nalazi dom za obitelji časnika koji studiraju na Vojno-diplomatskoj akademiji, poznatoj i kao “Konzervatorij”, gdje se školuju operativci GRU-a.
Podaci pokazuju i da je Krasij od 2013. do 2015. godine boravio u mjestu Gorni u Zabajkalskom kraju — jednom od zatvorenih vojnih gradova u Rusiji koji su povijesno povezani sa Strateškim raketnim snagama.
Raste broj ruskih diplomata u Srbiji
Krasij nije jedini ruski diplomat koji je nakon protjerivanja iz država članica Europske unije nastavio raditi u Srbiji. Sličan je primjer i Aleksej Ivanenko, protjeran iz Hrvatske 2022. godine, za kojeg podatci ukazuju da je povezan s tehničkim strukturama FSB-a, a koji se i dalje nalazi na službenoj diplomatskoj listi u Srbiji.
Nikola Lunić ističe kako činjenica da protjerani diplomati dolaze u Beograd potiče sumnje da je Srbija postala središte ruskih obavještajnih aktivnosti.
„Srbija je stvorila prostor u kojem Rusija može zadržati diplomatske kapacitete koje gubi u dijelu Europske unije. S povećanjem diplomatskih kapaciteta u pravilu raste i obavještajni potencijal“, upozorio je Lunić.
Službeni podaci potvrđuju taj trend: na diplomatskoj listi Srbije iz rujna 2026. godine registrirano je 79 ruskih diplomata, dok ih je 2023. godine bilo 62.
